Biblioteka Znaci

Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima [priredio: Goran Despotović (1957-2022)]            **** 03.03.2024: 7 novih knjiga ****
ustanak

Izbeglice i progoni u drugom svetskom ratu

Za ovaj pojam je pronađeno 49 hronoloških zapisa, 86 dokumenata i 55 fotografija.

Događaji

⚔️ 0. 4. 1941. U Crnu Goru stigao veliki broj izbeglica iz Vojvodine, Hercegovine, Kosova i Metohije, koje su se povlačile ispred terora mađarskih okupatora, ustaša i albanskih Kvislinga. U mnogim krajevima Crne Gore obrazovani su posebni odbori za njihov prihvat i zbrinjavanje.

⚔️ 11. 4. 1941. Šef generalštaba mađarske vojske izdao poverljivu naredbu o uvođenju vojne uprave nad teritorijom Baranje i Bačke i iseljavanju svih Srba koji su se u te pokrajine doselili posle 31. oktobra 1918.

⚔️ 22. 4. 1941. Mađarske okupacione trupe nastavile prisilno iseljavanje iz Bačke i to: iz sreza titelskog - iz s. D. Kovilja 187 a iz s. G, Kovilja 167 meštana za Srem i iz s. Kaća jednu grupu za Srbiju; iz sreza Sente - iz naselja Vojvode Zimonića potpuno završeno iseljavanje 123 osobe, a iz Uzunovića odvedeni samo muškarci; oko 150 stanovnika naselja St. Kanjiža proterano za Hrvatsku a neki odvedeni u logor Šarvar (u Mađarskoj); iz sreza odžačkog iseljeno 500 stanovnika naselja Tomićevo, a iz naselja Bođanski Rit odvedeno 27 kolonista, od kojih je 16 pobijeno pri sprovođenju.

⚔️ 30. 4. 1941. Poglavnik NDH Ante Pavelić izdao zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti, koja je poslužila kao osnov za progone Srba, Jevreja i Cigana u ustaškoj državi.

⚔️ 0. 5. 1941. Mađarske jedinice i žandarmerija prisilno iselile i internirale: iz sreza kulskog - iz naselja Sokolac 1340 lica a iz N. Crvenke 103 lica; iz sreza Bač. Topola iz naselja N. Selo Feketić 145 osoba. Iseljena lica su proterana u razne pravce, mahom u Srbiju i Srem, a intemirci su sprovedeni u logor u Bač. Palanci, Budimpešti i Šarvaru (u Mađarskoj).

⚔️ 28. 5. 1941. Mađarske jedinice završile prisilno iseljavanje 1500 stanovnika, iz naselja Hadžićevo (srez Bač. Topola), a na njihova imanja počeli da naseljavaju Mađare iz Erdelja.

⚔️ 2. 6. 1941. Iz Slov. Bistrice krenuo prvi transport slovenačkog stanovništva koje nemačke vlasti preseljavaju u Srbiju.

⚔️ 4. 6. 1941. U nemačkom poslanstva u Zagrebu održana konferencija predstavnika NDH i Nemačke, na kojoj je rešeno da se iz NDH iseli u Srbiju oko 200.000 Srba, a isto toliko i Slovenaca iz Slovenije u Hrvatsku.

⚔️ 14. 6. 1941. Mađarske okupacione jedinice završile prisilno iseljavanje 500 stanovnika iz s. Mošorina (srez titelski) i 500 stanovnika iz naselja Aleksa Šantić (srez Sombor), kao i stanovništva naselja Rastina (srez Sombor).

⚔️ 28. 6. 1941. Ustaše izvršile prisilno iseljavanje oko 4.000 Srba iz sreza virovitičkog na područje Brčkog.

⚔️ 3. 7. 1941. Na grebenu pl. Trusine (u zahvatu puta Stolac-Nevesinje), nevesinjski ustanici, u dvočasovnoj borbi, razbili tri kolone ustaša i domobrana, sprečivši im prodor u oslobođena sela i zbegove. U borbi su, pored ostalih, poginula i dva istaknuta ustaška komandanta.

⚔️ 31. 7. 1941. Gerilske grupe iz zbegova Zupci, Bobani i Ilija pl. na više mesta porušile železničku prugu Gabela-Hum-Dubrovnik i put Ljubinje-Trebinje.

⚔️ 0. 8. 1941. Od gerilskih grupa zbega u Bijeloj gori (kod Trebinja) formirana Lastvanska gerilska četa.

⚔️ 2. 8. 1941. Ustaše i domobrani (jačine jednog bataljona) iz Trebinja pokušali da se probiju u zbeg na pl. Viduši. Potiskujući delove Viduškog odreda narodne vojske, oni su. preko Begović-Kule, sutradan izbili na Zmijinac, ali su ovde protivnapadom razbijeni.

⚔️ 2. 8. 1941. U Jablanici (kod Mostara) ustaše formirale logor-sabiralište, gde su zatvarali Srbe, koje su zatim prisilno preseljavali u Srbiju ili internirali u koncentracioni logor u Gospiću. Krajem meseca logor je rasformiran.

⚔️ 5. 8. 1941. Posle napada ustanika na ustašku posadu u s. Divoselu (kod Gospića), dva ustaška bataljona iz Gospića i Karlobaga napali na pl. Velebitu zbeg naroda iz s. Divosela i s. Čitluka i pobili oko 560 lica (većinom žena i dece).

⚔️ 14. 8. 1941. Ustaške vlasti otpočele interniranje i prisilno iseljavanje Srba iz Mostara u koncentracioni logor u Gospiću ili, preko Višegrada, u Srbiju. Krajem meseca iseljavanje obustavljeno.

⚔️ 19. 8. 1941. Kod Predolja (na putu Stolac-Berkoviei) grupa od dvanaest boraca čete narodne vojske iz zbegova Kubaš i Zasada uništila jedan vod domobranskog 7. pešadijskog puka.

⚔️ 2. 9. 1941. Čete narodne vojske iz zbegova Ilija. Bobani i Šuma napale šest ž. stanica na pruzi Hum-Gabela. Posle kraće borbe razoružane su posade ž. st. Jasenica-Lug i Poljice (60 domobrana). Istovremeno napadnuti vod domobrana u s. Veličanima i s. Dubljanima održao se uz pomoć meštana. Pošto su četiri dana odbijali protivnapade tri čete domobrana iz Ravnog i proterali posadu iz s. Veličana i s. Dubljana, ustanici su se 7. septembra povukli pred nastupanjem italijanskih kolona iz Trebinja i s. St. Slanog.

⚔️ 0. 10. 1941. U slobodnom Užicu (sada: Titovo Užice), održana konferencija Slovenaca prognanih u Srbiju. Data inicijativa za stvaranje Slovenačke čete u okviru Užičkog NOP odreda i u tom smislu izdat proglas.

⚔️ 18. 10. 1941. U Užicu (sada: Titovo Užice) činovnici i nameštenici održali miting na kome su odobrili odluku GNO odbora o radničkim i činovničkim platama i o pomoći nezbrinutim slojevima radnog naroda i izbeglicama.

⚔️ 20. 10. 1941. Šef nemačke civilne uprave za D. Štajersku izdao naredbu o preseljavanju Slovenaca iz pograničnog pojasa Brežice-Krško.

⚔️ 27. 10. 1941. Iz rejona Vranskog otpočeo -brežički marš-, 1. štajerskog partizanskog bataljona na pl. Bohor, sa zadatkom da spreči nasilno iseljavanje Slovenaca sa područja Brežica i podigne ustanak u tome kraju.

⚔️ 1. 11. 1941. OF objavila proglas sa pozivom na oružani otpor zbog nemačke odluke o iseljavanju Slovenaca iz Štajerske i Gorenjske u Šleziju i Poljsku.

⚔️ 5. 11. 1941. U Užicu (sada: Titovo Užice) od Slovenaca prognanih u Srbiju, formirana Slovenačka partizanska četa.

⚔️ 11. 5. 1942. GŠ NOP i DO za Crnu Goru i Boku naredio Štabu Nikšićkog NOP odreda: da Komanda nikšićkog područja poruši put Nikšić-Javorak; da se partizanska bolnica iz s. Šipačna evakuiše u Pivu; da se organizuje izviđanje prema s. Miločanima, a na Virovštaku postave stalni osmatrači; da se uputi jedna čvršća jedinica sa zadatkom proterivanja četnika iz rejona s. Trepče, kao i da se obezbede partizanska bolnica i zbeg od neprijatelja.

⚔️ 4. 7. 1942. Glavnina 2. krajiškog NOP odreda (s ranjenicima i većim delom zbega), pod komandom Operativnog štaba za Kozaru, pokušala da se u rejonu Planinice probije iz okruženja na Kozari. Uprkos obostrano vrlo visokim gubicima, zbog velike nadmoćnosti neprijatelja probio se samo mali broj pojedinaca.

⚔️ 22. 7. 1942. Na pl. Zelengori sedam četničkih odreda (jačine oko 2.200 četnika) okružilo i napalo 5. proletersku NOU brigadu, Hercegovački i Kalinovički NOP odred, zbeg naroda i deo bolnice (170 ranjenika) VŠ NOP i DV Jugoslavije u s. Vrbnici. U dvodnevnim borbama partizani su se, sa zbegom i ranjenicima, probili u Miljevinu, ali je pri proboju razbijen Kombinovani bataljon i odsečen 3. bataljon (koji se posle 17 dana probio u sastav svoje brigade). U borbi sa četnicima, između ostalih, kod s. Rataja je poginuo pomoćnik političkog komesara Kombinovanog bataljona Dragoslav Bogavac, narodni heroj.

⚔️ 24. 7. 1942. Peta proleterska NOU brigada i Hercegovački NOP odred, opterećeni bolnicom i zbegom, otpočeli osmodnevni marš pod borbom sa pl. Zelengore prema Prozoru. Do Igman-planine na maršu je učestvovao i Kalinovički NOP odred (50 boraca), čije je poznavanje terena znatno koristilo.

⚔️ 24. 7. 1942. Kod brda Soplja (blizu Vodica) jedinice Primorske partizanske čete, braneći zbeg (preko 300 staraca, žena i dece), odbile napad jakih italijanskih snaga i nanele im velike gubitke.

⚔️ 28. 7. 1942. U s. Zabrđu (pod pl. Bitovnjom) 1. bataljon 738. puka nemačke 718. pešadijske divizije iznenadio na zastanku zbeg i bolnicu 5. proleterske NOU brigade i Hercegovačkog NOP odreda. Protivnapadom, delovi 5. proleterske NOU brigade i Hercegovačkog NOP odreda spasli su bolnicu i zbeg uz gubitke oko 45 izbačenih iz stroja među njima i lekar Hercegovačkog NOP odreda dr Safet Mujić i puškomitraljezac iz 5. proleterske NOU brigade Dragan Cerović, narodni heroji.

⚔️ 31. 1. 1943. Nemačke snage, nastupajući ka pl. Grmeču sa severozapada, severa i istoka, još nisu uspele da okruže slobodnu teritoriju i preseku je na dva dela, već su i dalje samo potiskivale jedinice NOV i POJ. Rastojanje između nemačke 7. SS divizije -Princ Eugen-, čiji je prodor zadržavala 7. divizija NOVJ, i nemačke 717. pešadijske divizije, koju je uspešno zadržavala 5. udarna divizija NOVJ, iznosilo je oko 70 km. Time su bili stvoreni i porostor i vreme za evakuaciju ranjenika, bolesnika, izbeglica, ustanova i materijala za slobodne teritorije u pravcu juga.

⚔️ 12. 2. 1943. Oko 6.000 izbeglica s Korduna i iz Banije, povlačeći se pred neprijateljskim terorom, stiglo u Glamočko polje (oko 4.000) i Livno (oko 2.000).

⚔️ 14. 2. 1943. Ustaško-domobranske snage jačine preko dva bataljona i kombinovani odred žandarma i folksdojčera otpočeli trodnevnu koncentričnu akciju -čišćenja- prostorije s. Buđanovci - s. Šimanovci - s. Ogar (u južnom Sremu). Pod neprijateljskom vatrom, u teškim vremenskim uslovima, nekoliko hiljada izbeglica (ljudi, žena i dece), sa delom 4. bataljona 3. NOP odreda 3. operativne zone NOV i PO Hrvatske, povuklo se u močvarni predeo Bene (kod s. Ogara) i tako izbeglo potpuno okruženje i uništenje. Neprijatelj je ubio 8 a uhapsio 92 lica.

⚔️ 0. 8. 1943. Povereništvo CK KP Makedonije za teritoriju pod italijanskom okupacijom uputilo proglas Makedoncima - izbeglicama (koji su zbog italijansko-balističkog terora napustili svoje domove i prešli na teritoriju pod bugarskom okupacijom) da ne stupaju u službu okupatora, već u redove NOV i PO Makedonije.

⚔️ 29. 9. 1943. U Umbriji (Italija) formiran partizanski odred od Jugoslovena izbeglih iz zatvora -Spoleto- i -Idolfiorite-. Odred je poslužio kao jezgro za formiranje italijanske brigade -Antonio Gramši-, koja je u svom sastavu imala pet bataljona (tri bataljona su formirana od jugoslovenskih zatvorenika i interniraca).

⚔️ 2. 10. 1943. U Bariju (u Italiji) osnovana Baza NOVJ, sa zadatkom: da organizuje prijem oružja, opreme i hrane iz savezničke pomoći i njihov prenos u Jugoslaviju; da prihvati internirane Jugoslovene i desetine hiljada Istrana i primorskih Slovenaca koji su bili u italijanskoj vojsci i obezbedi im povratak u otadžbinu i stupanje u NOVJ; da se stara o smeštaju ranjenika koji su pristizali iz Jugoslavije, kao i o svim zbegovima na savezničkoj teritoriji.

⚔️ 23. 12. 1943. Postignut sporazum između Vrhovne komande savezničkih snaga za Sredozemlje i predstavnika Nacionalnog komiteta narodnog oslobođenja Jugoslavije o prihvatu izbeglica iz Jugoslavije, njihovom prebacivanju za severnu Afriku i stvaranju zbegova.

⚔️ 0. 1. 1944. Brodovi mornarice NOVJ i saveznički brodovi otpočeli prebacivanje oko 34.000 jugoslovenskih izbeglica (žena, dece i staraca) sa o. Visa, preko južne Italije, u severnu Afriku. Oko 27.000 lica smešteno je u novoosnovane logore zbega u Egiptu (El Sat. El Khatatba i Tulumbat). Za rukovođenje životom i radom ovih logora formiran je Centralni odbor zbega, koji je bio potčinjen Oblasnom NO odboru za Dalmaciju.

⚔️ 9. 1. 1944. U rejonu s. Karaula-Gora - s. Božikovac 1. proleterska udarna divizija 1. proleterskog udarnog korpusa i delovi 11. udarne divizije 5. udarnog korpusa NOVJ probili se severno od komunikacije Travnik-Jajce i time izbegli udare od jedinica nemačke 1. brdske divizije i 7. SS divizije -Princ Eugen-.

⚔️ 12. 2. 1944. Predsednik NKOJ-a maršal Jugoslavije Josip Broz Tito uputio depešu izvršnim odborima ZAVNO Crne Gore i Boke i ASNO Sandžaka u kojoj traži podatke: o stanju stoke i stočnih stanica, o pripremama za ovogodišnju setvu i stanju poljoprivrednog alata, o broju izbeglog stanovništva, o zaraznim bolestima, javnim zdravstvenim službama i mogućnosti izolacije zaraznih bolesnika.

⚔️ 22. 3. 1944. Dva bataljona 1. dalmatinske udarne brigade 26. divizije NOVJ i jedan saveznički komandos sa o. Visa izvršili desant na o. Hvar. U borbama vođenim do 25. marta protiv delova 738. puka nemačke 118. lovačke divizije oni su zarobili 131 nemačkog vojnika i 2 oficira a sami su imali 4 mrtva i 12 ranjenih boraca. Bataljoni su se na o. Hvaru zadržali do 31. marta, kada su se, sa zbegom i novodošlim borcima, povukli na o. Vis.

⚔️ 0. 6. 1944. Na konferenciji delegata NOP-a Jugoslavije u Francuskoj demokratskim putem izabran novi NO odbor oslobođenja Jugoslavije, od 16 članova (on je kasnije izdavao svoj list -Nova Jugoslavija-), Određeni su zadaci NO odbora: okupljanje jugoslovenskih iseljenika oko NOP-a u cilju pružanja aktivne pomoći narodima Jugoslavije u borbi za konačno oslobođenje; pružanje pomoći demokratskom pokretu Francuske; rad na propagandi s ciljem da se javnost Francuske što bolje upozna sa oslobodilačkim pokretom jugoslovenskih naroda. [U celoj Francuskoj je do kraja 1944. godine formirano 11 NO odbora, koji su obuhvatili oko 2.500 jugoslovenskih iseljenika, od kojih je većina aktivno sarađivalj sa pokretom otpora u Francuskoj.]

⚔️ 1. 6. 1944. Južno od o. Blitvenice pet nemačkih torpednih čamaca zarobilo motorne jedrenjake -Sokol-, -Palma-, -Sloga-, jednu barkasu i jedan čamac 3. pomorsko-obalskog sektora Mornarice NOVJ koji su evakuisano ljudstvo (zbeg i vojsku, oko 250 ljudi) sa Kornatskog otočja prevozili na o. Vis.

⚔️ 1. 6. 1944. Južno od o. Blitvenice tri nemačka torpedna čamca zaplenila motorne jedrenjake -Mali Ante- i -Sv. Juraj- 3. pomorsko-obalskog sektora Mornarice NOVJ koji su se, prevozeći 50 izbeglica, povlačili sa o. Žirja za o. Vis.

⚔️ 3. 6. 1944. U Teheranu (u Iranu) održan zbor jugoslovenskih iseljenika i formiran Jugoslovenski odred NOVJ od 212 boraca. Odred je položio zakletvu da će se kao samostalan odred NOVJ boriti u SSSR-u rame uz rame sa Crvenom armijom. (Odred je u julu prebačen u širi rejon Moskve, gde je u sastavu Crvene armije proveo tri meseca.)

⚔️ 0. 9. 1944. CK KPJ odao Komitetu nacionalnog oslobođenja Jugoslavije za Italiju priznanje što je okupljao jugoslovenske izbeglice, zarobljenike i internirce i upućivao ih u NOVJ, što je popularisao NOP i uspešne se borio protiv emigranata.

⚔️ 0. 9. 1944. Juraj Krnjević, jedan od rukovodilaca HSS u inostranstvu, postavio je svim izbeglim članovima HSS zadatak da se povežu u političke grupe koje će se boriti protiv NOP-a i sporazuma Tito-Šubašić.

⚔️ 4. 9. 1944. Na prostoriji s. Babljak s. Trebaljevo - s. Vranještica - pl. Ključ - Melaja (kod Kolašina) 9. crnogorska udarna brigada 3. udarne divizije NOVJ vodila borbu protiv oko 1200 četnika i nemačkih vojnika. Posle jednodnevne oštre borbe četnici su, uz pomoć nemačke jedinice iz s. Mateševa, ušli vi Kolašin. Brigada se, štiteći zbeg stanovništva, povukla na položaje Patkovica-Okolišta-Troglav. U toj borbi je poginulo 50 četnika a ranjen ih je veći broj. Brigada je imala 1 mrtvog i 4 ranjena borca.

Dokumenti

📜 Predlog Generalštaba Komande kopnene vojske od 30. aprila 1941. Odeljenju teritorijalne odbrane Vrhovne komande Vermahta o preseljenju 260.000 Slovenaca u Srbiju

📜 Obaveštenje opunomoćenika Ministarstva spoljnih poslova Benclera od 6. maja 1941. Ministarstvu spoljnih poslova Rajha o preseljavanju Slovenaca iz južne štajerske i Kranjske u Srbiju 

📜 Naredba Zapovjedništva kopnene vojske od 27. maja 1941. Zapovjedništvu posadnog bataljona Slavonski Brod o podeli zemlje proteranih Srba Hrvatima

📜 Naređenje Vodnog zapovjedništva Bijeljina od 2. juna 1941. Krilnom oružničkom zapovjedništvu Tuzla o merama za iseljavanje Srba sa teritorije Slavonije i Srema za Srbiju

📜 Zapisnik sa sednice nemačkog poslanstva u Zagrebu održane 4. juna 1941. pod vodstvom poslanika Kašea u vezi sa preseljavanjem Slovenaca iz Rajha u Hrvatsku i Srbiju, odnosno Srba iz Hrvatske u Srbiju

📜 Izveštaj nemačkog poslanika u Zagrebu od 4. juna 1941. ministruspoljnih poslova Rajha o rezultatima nemačko-ustaških razgovora o preseljenju Slovenaca i Srba i o statusu oblastiZemuna

📜 Izveštaj Feldkomandanture 809 od 15. juna 1941. vojnoupravnom komandantu u Srbiji o izbeglicama sa okupacionog područja Bugarske i Kosova na teritoriju Srbije

📜 Izveštaj Stožera Vrbaskog divizijskog područja od 28. juna 1941. Zapovjedništvu kopnene vojske o opštoj situaciji i nasilnom iseljavanju Srba i Jevreja iz Bihaća i bekstvu srpskog življa u šume od zločina ustaša

📜 Naredjenje komande žandarmeriskog okruga Kranj žandarmeriskoj stanici u Jezerskom od 28 juna 1941 god o preseljavanju Slovenaca

📜 Budimpešta, 10. jul 1941. Dopis načelnika Generalštaba ministru inostranih poslova kojim se požuruje iseljenje Srba iz Bačke

📜 Izveštaj Zapovjedništva kopnene vojske od 1. jula 1941. Zapovjedništvu vojske i Ministarstvu domobranstva o spoljnoj i unutrašnjoj situaciji od 20. do 30. juna sa podacima o zločinima ustaša na teritoriji NDH, o odnosima sa saveznicima, posebno Italijanima koji pomažu prognane i iseljene Srbe

📜 Izveštaj Zapovedništva kopnene vojske od 1. jula 1941. Vojnom uredu Zapovjedništva o borbama oko sela Srba, položaju i preseljavanju srpskog življa

📜 Okružnica Državnog ravnateljstva za ponovu od 2. jula 1941. svim kotarskim predstojništvima o osnivanju ureda za iseljavanje, njegovoj organizaciji i zadacima

📜 Depeša zapovjednika Zapovjedništva vojne krajine od 4. jula 1941. vojskovođi o problemima preseljavanja Srba-dobrovoljaca iz Slavonije u Srbiju

📜 Izveštaj Zapovjedništva 3. hrvatske oružničke pukovnije od 7. jula 1941. Zapovjedništvu 4. hrvatske oružničke pukovnije o radu obaveštajne službe i iseljavanju iz Bihaća svih pravoslavaca i Jevreja

📜 Raspis Državnog ravnateljstva za ponovu od 9. jula 1941. velikim županima o organizaciji poslova oko iseljavanja pravoslavnog stanovništva

📜 Uputstvo Državnog ravnateljstva za ponovu od 9. jula 1941. o useljavanju i smeštaju Slovenaca na posede iseljenog pravoslavnog stanovništva

📜 Izveštaj Zapovjedništva kopnene vojske Zapovjedništvu vojske i Ministarstvu domobranstva o vojno-političkoj situaciji u NDH od 1. do 10. jula 1941. sa podacima o raspoloženju naroda i posebno o odnosu prema pravoslavnom življu, iseljavanju, paljevinama čitavih sela i ubistvima

📜 Zahtev Kotarske oblasti Sarajevo od 11. jula 1941. oružničkoj pukovniji Sarajevo da joj se uputi potrebni broj oružnika radi iseljavanja Srba sa svoga područja

📜 Izveštaj Zapovjedništva 4. hrvatske oružničke pukovnije od 12. jula 1941. Zapovjedništvu hrvatskog oružništva o iseljavanju pravoslavaca i Jevreja sa područja Donjeg Vakufa, Bugojna, Kupresa i Bihaća

📜 Otpremnica Ureda za iseljavanje i useljavanje Rogatica od 14. jula 1941. sa podacima o uhapšenim licima koja se upućuju u logor Sisak

📜 Izveštaj Kotarske oblasti Vlasenica od 14. jula 1941. Državnom ravnateljstvu za ponovu o radu na iseljavanju Srba, hapšenju i upućivanju u logor Sisak

📜 Izveštaj Ureda za iseljavanje Redarstvenog ravnateljstva u Sarajevu od 15. jula 1941. Državnom ravnateljstvu za ponovu o uhapšenim, neuhapšenim i naknadno uhapšenim licima

📜 Izveštaj 3. hrvatske oružničke pukovnije od 16. jula 1941. Zapovjedništvu 4. hrvatske oružničke pukovnije o situaciji na svojoj teritoriji, iseljavanju i hapšenju Srba i Jevreja

📜 Izveštaj Kotarske oblasti Vinkovci od 17. jula 1941. Državnom ravnateljstvu za ponovu o iseljavanju Srba iz Slavonije u Srbiju

📜 Obaveštenje Zapovjedništva vojne krajine Sarajevo od 19. jula 1941. zapovjedniku 4. oružničke pukovnije o preseljenju 12.000 srpskih izbeglica sa Drine u Višegrad i okolinu

📜 Izveštaj Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 19. jula 1941. o stanju na teritoriji NDH, zločinima ustaša u selu Bubnju i iseljavanju Srba

📜 Dopis Kotarske oblasti Vlasenica od 20. jula 1941. u velikoj župi Vrhbosna o preseljenju 12.000 Srba sa obala Drine na teritoriju ovog kotara

📜 Izveštaj Kotarske oblasti Foča od 22. jula 1941. velikoj župi Vrhbosna o pripremama za smeštaj Slovenaca-izbeglica u srpske porodice

📜 Izveštaj Kotarske oblasti Osijek od 23. jula 1941. Ministarstvu unutrašnjih poslova o proterivanju pravoslavaca iz Dalja

📜 Uputstva Državnog ravnateljstva za ponovu od 24. jula 1941. za iseljavanje porodica mešovitih brakova

📜 Okružnica državnog ravnateljstva za ponovu od 24. jula 1941. o postupku sa pokretnom i nepokretnom imovinom iseljenih i nestalih Srba koja je postala vlasništvo Nezavisne Države Hrvatske

📜 Izveštaj Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 26. jula 1941. o hapšenju i iseljavanju Srba sa predlogom da se svi učitelji i učiteljice pravoslavne vere sa teritorije NDH otpreme u sabirne logore

📜 Predlog Redarstvenog ravnateljstva Sarajevo od 31. jula 1941. Državnom ravnateljstvu za ponovu da teret smeštaja i izdržavanja slovenačkih doseljenika snose Slovenci starosedeoci u Sarajevu, a da se izbegavaju srpske i jevrejske porodice za njihov smeštaj

📜 Spisak artikala za ishranu iseljenika Srba u Iseljeničkom logoru u Bjelovaru 1941. godine

📜 Spisak srpskih porodica smeštenih u logor za iseljavanje koji je Kotarska oblast Bugojno dostavila 2. avgusta 1941. Državnom ravnateljstvu za ponovu

📜 Izveštaj Stožera hrvatske legije Bosanski Novi od 5. avgusta 1941. zapovjedniku hrvatske kopnene vojske o stanju na terenu, masovnim masakrima Srba od strane ustaša i problemima oko iseljavanja

📜 Dopis Državnog ravnateljstva za ponovu od 13. avgusta 1941. Ministarstvu vanjskih poslova o intervenciji nemačkog vojnog zapovednika Srbije povodom masovnog hapšenja i smeštaja Srba u sabirne logore i preseljavanja u Srbiju

📜 Okružnica Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja od 16. avgusta 1941. o postupku sa novcem, dragocenostima, vrednosnim papirima i štednim knjižicama Srba koji se iseljavaju

📜 Izveštaj Oružničke postaje Rasinja od 16. avgusta 1941. da su iseljeni svi žitelji pravoslavne vere iz sviv sela sa njene teritorije 

📜 Izvještaj Kotarske oblasti Garešnica Državnom ravnateljstvu za ponovu u Zagrebu o iseljenju 105 srpskih porodica s područje garešničkog kotara

📜 Depeša Italijanskog vicekonzulata Banjaluka od 28. avgusta 1941. Italijanskom poslanstvu Zagreb o iseljavanju i pokrštavanju Srba sa teritorije Vrbaske banovine sa brojčanim podacima

📜 Izveštaj Josipa Turkalja od 31. avgusta 1941. Ustaškom redarstvenom ravnateljstvu Banjaluka o pljački imovine pobijenih i proteranih Srba iz Bosanske krajine radi naseljavanja slovenačkog i hrvatskog stanovništva

📜 Zapisnik sa savetovanja nemačkih i ustaških predstavnika u Zagrebu od 22. septembra 1941. o prinudnom preseljavanju Slovenaca i Srba iz Slovenije u NDH

📜 Izveštaj Kotarske oblasti Slunj od 24. septembra 1941. o progonu i zlostavljanju Srba od strane muslimana-ustaša na području Cazina, Bihaća i Velike Kladuše

📜 Proglas konferencije slovenačkih prognanika u slobodnom Užicu od oktobra 1941 god. svim Slovencima u Srbiji

📜 Proglas Izvršnog odbora OF povodom preseljavanja Slovenaca u Poljsku i Šleziju

📜 Naređenje Državnog ravnateljstva za ponovu od 10. oktobra 1941. kotarskim oblastima Zvornik, Srebrenica i Vlasenica za preduzimanje mera protiv preseljavanja Srba iz Bosne u Srbiju

📜 Dopis velike župe Krbava i Psat od 18. oktobra 1941. zapovjedništvu italijanskih trupa u Bihaću protiv mešanja italijanskih vojnih vlasti da se iseljeni Srbi iz Dvora na Uni vrate u Bihać

📜 Pismo druga Tita Pokrajinskom komitetu KPJ za Srbiju od 19. oktobra 1941. o preseljavanju PK i SKOJ-a i o izvlačenju partijskih radnika iz Beograda na oslobođenu teritoriju

📜 Proglas Šefa nemačke Civilne uprave u Donjoj Štajerskoj od 20. oktobra 1941. o iseljenju Slovenaca iz graničnog pojasa prema NDH

📜 Proglas nemačkog šefa civilne uprave u Donjoj Štajerskoj od 20 oktobra 1941 god. o preseljavanju Slovenaca

📜 Budimpešta, 21. oktobar 1941. Zabeleška Političkog odeljenja Ministarstva inostranih poslova o stavu Nemaca u vezi sa preseljenjem Srba iz Bačke u Srbiju

📜 Telegram železničke stanice Slavonski Brod od 20. decembra 1941. postaji Vrpolje-Šamac o otpremanju 250 izbeglica većinom dece iz Bosne

📜 Zaključci s koeferencije u Nemačkom poslanstvu u Zagrebu od 31. januara 1942. nemačkih i ustaških vojnih i civilnih predstavnika o načinu preseljenja Srba iz logora na teritoriji NDH u Srbiju

📜 Direktiva Centralnog komiteta KPJ od 19 maja 1942 god. Okružnom komitetu KPJ za Foču o zbrinjavanju izbeglog stanovništva iz Foče i sa teritorije Kalinovičkog NOP odreda

📜 Naređenje Aleksandra Rankovića od 1 juna 1942 god. Štabu Trećeg bataljona Prve proleterske NOU brigade za kontrolisanje Zakmurskog područja i obezbeđenje ishrane izbeglica iz Sandžaka

📜 Uputstvo Aleksandra Rankovića od 3 juna 1942 god. Lenki Maestro o organizovanju smeštaja, ishrane i rada kod izbeglica iz Sandžaka i u radnoj koloni, o političko-partiskom radu među njima i zakmurskim seljacima i o prihvatu delova Glavne intendanture

📜 Proglas Povereništva CK KP Makedonije od avgusta 1943. god. izbeglicama od italijansko-balističkog terora

📜 Obaveštenje gaulajtera i namesnika Nemačkog Rajha Zigfrida Iberrajtera od 12. avgusta 1942. o završetku svih preseljavanja i iseljavanja iz Slovenije

📜 Zahtjev Ureda njemačkog opunomoćenog generala u Hrvatskoj od 14 siječnja 1943 god. da Prva gorska divizija osigurava iseljavanje njemačke nacionalne manjine sa područja Voćina

📜 Brzojav IV gorskog zdruga o pružanju osiguranja iseljavanju Mađara iz sela Zrinska kod Velikog Grđevca

📜 Izvještaj Kotarske oblasti u Daruvaru Ministarstvu unutrašnjih poslova u Zagrebu ... o akcijama partizana u okolini Daruvara i o iseljavanju Mađara iz Velike Cjepidlake u Mađarsku

📜 Izvještaj okružnog rukovodioca Njemačke narodne skupine okruga Sava-Dunav vođi Skupine o političkim prilikama i raspoloženju naroda, o progonima Židova i Srba i oduzimanju njihove imovine, o neraspoloženju hrvatskog naroda prema ustašama i njihovim zlodjelima i o aktivnosti partizana na području okruga. Za sređenje postojećeg stanja okružni rukovodilac predlaže: potpuno istrebljemje Židova, povišenje plaća državnim službenicima, uvođenje smrtne kazne za povišenje cijena namirnicama i stavljanje hrvatskih oružanih snaga pod njemačku vojnu komandu

📜 Izvještaj vođe Njemačke narodne pomoći Odjela za zbrinjavanje izbjeglica... Vodstvu Skupine u Osijeku... u kome se govori da jedinice NOV onemogućavaju žetvu u selima: Darkovcu, Kuli i Poreču. U izvještaju se napominje da su se stanovnici ovih sela — pripadnici Njemačke skupine koji su bili iseljeni u sela istočne Slavonije — vratili kućama uz pomoć Wehrmachta. Navodi se da bi spomenuta sela mogla dati oko 80 vagona pšenice pod uslovom da se u najkraće vrijeme osigura oružana pomoć

📜 Izvještaj okružnog vođe Njemačke narodne skupine Okruga Srednja Drava — Ilova vodstvu Skupine o napadu jedinica NOV na Male Bastaje i o demoralizaciji pripadnika Skupine koji se iseljuju u uporište Daruvar

📜 Prijedlog kotarskih funkcionera iz Vinkovaca Ministarstvu unutarnjih poslova NDH za iseljenje stanovnika iz općine Mirkovci, Novi Jankovci, Sremske Laze i sela Vinkovački Banovci, općina Nijemci

📜 Izvještaj okružnog vođe Njemačke skupine Okruga Srednja Drava - Ilova o organiziranju iseljavanja mjesnih skupina Suhopolje, Borova i Kapan. Izbjeglice su smještene, kao i njihova pokretna imovina, u virovitičke domobranske kasarne

📜 Izveštaj opunomoćenika rajhsfirera SS za Hrvatsku od 11. januara 1944. rajhsfireru SS i šefu nemačke policije Hajnrihu Himleru o stanju materijalnog zbrinjavanja pripadnika SS i dobrovoljaca u policiji, inflaciji i izbeglicama u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

📜 Zahtev Delegacije NOV i POJ u Bariju od 3. februara 1944. štabu Mornarice NOVJ da blagovremeno najavljuje dolazak ranjenika i zbega naroda

📜 Naređenje pomoćnika šefa Sanitetskog odseka Vrhovnog štaba NOV i POJ dr Herberta Krausa od 17. februara 1944. štabu Mornarice NOVJ da stalno održava sanitetske kurseve i osposobljene slušaoce upućuje na kopno i Štab 26. NO Direktiva Centralnog komiteta KPJ od 17. februara 1944. Oblasnom komitetu KP Hrvatske za Dalmaciju o izdvajanju zbega naroda u posebnu organizaciju i o partijsko-političkom radu u jedinicama i ustanovama NOVJ dislociranim u južnoj Italiji

📜 Izvještaj Kotarske oblasti u Splitu od 22. veljače 1944. o iseljavanju stanovnika otoka Šolte od strane njemačke vojske u Split

📜 Izvještaj Oružničke postaje Igrane od 15. ožujka 1944. Kotarskoj oblasti Makarska o iseljavanju stanovnika sela Drašnice od strane njemačke vojske

📜 Poruka delegata Centralnog komiteta KPJ pri Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju od 16. marta 1944. sekretaru Oblasnog komiteta da se ubuduće sa zbegom naroda ne evakuišu lica koja su neprijateljski raspoložena prema NOP-u, jer prilaze četnicima

📜 Izvještaj Povjereništva vlade NDH kod Njemačke 118. divizije u Dubrovniku od 20. ožujka 1944. o iseljavanju stanovnika otoka Koločepa, Šipana i Lopuda od strane njemačke vojske

📜 Izvještaj Kotarske oblasti Makarska od 21. ožujka 1944. o iseljavanju stanovnika Zaostroga, Drašnica, Makarske i otoka Brača od strane njemačke vojske

📜 Izvještaj Velike župe Dubrava u Dubrovniku od 23. ožujka 1944. o iseljavanju stanovništva s otoka i poluotoka Pelješca od strane njemačke vojske i brutalnom postupku prema njima

📜 Obaveštenje zastupnika NKOJ-a u Bariju Milentija Popovića od 13. aprila 1944. predsedniku NKOJ-a da predstavnik američkog Odbora za ratne izbeglice pita da li bi organi NKOJ-a i Vrhovnog štaba NOV i POJ stupili u vezu s narodnim pokretima u Rumuniji, Mađarskoj i Bugarskoj radi prihvata njihovih izbeglica ispred fašističkih trupa

📜 Izveštaj člana Vojne misije NOVJ pri Vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Mate Jakšića od 14. maja 1944. maršalu Jugoslavije Josipu Brozu Titu o zajedničkom sastanku Vojne misije i Štaba generala Henrija Vilsona u vezi sa zbegom iz Jugoslavije i obaveštenje o smeštaju, samoupravi i moralno-političkom stanju toga zbega

📜 Saopštenje komandanta Pete bugarske okupacione armije od 26. maja 1944. god. skopskom oblasnom direktoru o potrebi iseljavanja stanovništva sa sektora Kumanovo – Kriva Palanka

📜 Naredba kavadarskog sreskog upravitelja od 13. juna 1944. god. pretsednicima opština o iseljenju stanovništva

📜 Izveštaj člana Vojne misije NOVJ pri Vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje dr Mata Jakšića od 21. juna 1944. o radu i postignutim rezultatima u rešavanju problema zbega naroda Dalmacije u logorima El Satu i El Katadbi

📜 Uputstvo predsednika NKOJ-a maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita od 21. jula 1944. Zastupništvu NKOJ-a u Italiji o stavu prema UNRRA-i i u vezi s povratkom ljudstva iz jugoslovenskih zbegova

📜 Đepi / Gyepü / II, 14. februar 1945. Direktiva ministra vojske o sprečavanju svojevoljnog povratka lica koja su iseljena u Nemačku

📜 Odgovor Draže Mihailovića od 3. marta 1945. Pavlu Đurišiću na obaveštenje o odlukama Nacionalnog komiteta Crne Gore, Boke i Starog Rasa u vezi sa izbeglicama, ranjenicima i sposobnim jedinicama i njihovim prebacivanjem u zapadne krajeve Jugoslavije

📜 Izveštaj Komande 1. lovačke eskadrile Jugoslovenske armije od 26. marta 1945. o pratnji britanskih transportnih aviona koji su sa aerodroma u Beloj krajini prevozili ranjenike i izbeglice u južnu Italiju

Fotografije

loading

Istorijske fotografije se učitavaju...

Povezane odrednice

Četnici u drugom svetskom ratu Banja Luka Ranjenici u ratu Aranđelovac Centralni komitet KPJ Vrhovni štab NOVJ Borbe u Hrvatskoj 1944. Sarajevo Dubrovnik Borbe na Jadranu 1944. Vinkovci SAD i Jugoslavija Zagreb Žene u ratu Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) Bugojno Trebinje Split Zarobljenici u ratu Josip Broz Tito Borbe u Hrvatskoj 1943. Ustanak u Hrvatskoj 1941. Ustanak u Hercegovini 1941. 5. proterska (crnogorska) udarna brigada Nemački zločini u Sloveniji 1941. Ustanak u NDH Vermaht u Jugoslaviji Beograd Ustanak u Bosni i Hercegovini 1941. Mostar Borbe u Srbiji 1944. Sisak Aprilski rat Bugarska u drugom svetskom ratu Kranj Bolnice u oslobodilačkom ratu Deportacije Slovenaca Makarska Deca u ratu Slobodne teritorije u oslobodilačkom ratu Italija u drugom svetskom ratu Bitka na Kozari Hrvatsko domobranstvo Drežnica Foča Bihać Ustaški zločini 1941. Kozara u oslobodilačkom ratu Nemački zločini u Jugoslaviji Daruvar Ustanak u Srbiji 1941. Ustanak u Slavoniji 1941. Osijek Borbe u Dalmaciji 1944. Ustanak u Sloveniji 1941. Genocid u NDH Vis Vlasenica Črnomelj Komunistička partija Makedonije Zločini u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu Hercegovački partizanski odred Mađarska u drugom svetskom ratu Borbe u Crnoj Gori 1944. Borbe u Hercegovini 1942. Borbe u Bosni i Hercegovini 1942. Kalinovički partizanski odred Gospić Mornarica NOVJ Užice Narodni heroji Jugoslavije Operacija Weiss Narodno oslobodilački odbori Kalinovik Holokaust u Jugoslaviji