Biblioteka Znaci

Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima [priredio: Goran Despotović (1957-2022)]            **** 03.03.2024: 7 novih knjiga ****
ustanak

Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije

Za ovaj pojam je pronađeno 234 hronoloških zapisa, 83 dokumenata i 1 fotografija.

Događaji

⚔️ 23. 3. 1941. Vlada Trećeg Rajha uputila zahtev vladi Kraljevine Jugoslavije: da saopšti svoju definitivnu odluku u vezi sa pristupanjem Trojnom paktu.

⚔️ 24. 3. 1941. Predsednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković tajno otputovali u Beč radi potpisivanja ugovora o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu.

⚔️ 25. 3. 1941. CK KPJ objavio proglas u kome je akt vlade Kraljevine Jugoslavije (Cvetković-Maček) o pristupanju Trojnom paktu osuđen i odbačen kao akt nacionalne izdaje.

⚔️ 27. 3. 1941. Pod uticajem raspoloženja narodnih masa Jugoslavije, grupa oficira, sa generalom Dušanom Simovićem na čelu, izvela prevrat (zbacivši dotadašnju vladu Cvetković-Maček) i obrazovala novu vladu Kraljevine Jugoslavije, pod predsedništvom generala Simovića.

⚔️ 28. 3. 1941. Vlada Kraljevine Jugoslavije (vlada generala Simovića) uputila vladama Trećeg Rajha i Kraljevine Italije telegram ističući da ona i dalje ostaje verna načelima poštovanja međunarodnih ugovora, pa, prema tome, i protokola potpisanih u Beču 25. marta.

⚔️ 28. 3. 1941. Predsednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dušan Simović izjavio da je do promene vlade u Beogradu došlo pod pritiskom javnog mnenja i da njegova vlada hoće da živi u miru i prijateljstvu sa susedima.

⚔️ 28. 3. 1941. Potpredsednik vlade Kraljevine Jugoslavije Vladimir Maček vodio tajne razgovore sa tajnim Hitlerovim emisarom nudeći svoje usluge na liniji razbijanja Jugoslavije.

⚔️ 30. 3. 1941. Vlada Kraljevine Jugoslavije izdala naređenje o -opštem aktiviranju- (tajnoj mobilizaciji) jugoslovenske vojske, s tim da ono otpočne tek 3. aprila.

⚔️ 1. 4. 1941. U Beogradu otpočeli dvodnevni pregovori između šefa britanskog Generalštaba feldmaršala Džona Dila i predsednika vlade Kraljevine Jugoslavije Dušana Simovića radi sklapanja vojnog saveza. Nisu postignuti nikakvi rezultati.

⚔️ 1. 4. 1941. Otpravnik poslova SSSR-a u Beogradu Viktor Lebedjev predao predsedniku vlade Kraljevine Jugoslavije Dušanu Simoviću poruku da so u SSSR uputi delegacija radi sklapanja ugovora o uzajamnoj pomoći. To je bio odgovor na ponudu koju je Dušan Simović učinio Lebedjevu ranije.

⚔️ 6. 4. 1941. U Moskvi potpisan pakt o prijateljstvu i nenapadanju između vlade SSSR-a i vlade Kraljevine Jugoslavije. Pakt je u ime vlade SSSR-a potnisao Vjačeslav Molotov, ministar inostranih poslova, a u ime vlade Kraljevine Jugoslavije Milan Gavrilović, jugoslovenski poslanik u Moskvi.

⚔️ 7. 4. 1941. Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila proklamaciju o početku rata sa Nemačkom i Italijom i izdala naređenje za opštu mobilizaciju.

⚔️ 7. 4. 1941. U s. Sevojnu (kod Titovog Užica) održana sednica vlade Kraljevine Jugoslavije, na kojoj je, pored ostalog, njen potpredsednik Vladimir Maček nagovestio mogućnost da napusti vladu.

⚔️ 12. 4. 1941. Vlada V. Britanije negativno odgovorila na traženje vlade Kraljevine Jugoslavije da se ukaže pomoć u ljudstvu i avionima i uputi britanska flota u Boku Kotorsku radi prihvata jugoslovenskih jedinica.

⚔️ 13. 4. 1941. Na sednici u Palama vlada Kraljevine Jugoslavije donela odluku da napusti zemlju. Istovremeno je za načelnika Štaba Vrhovne komande postavljen general Danilo Kalafatović, kome je predsednik vlade general Dušan Simović dao punomoćje da može odmah zatražiti primirje od neprijatelja.

⚔️ 15. 4. 1941. Iz Nikšića kralj i vlada Kraljevine Jugoslavije avionima pobegli u inostranstvo.

⚔️ 25. 4. 1941. Ministar inostranih poslova SAD Kordel Hal, izjavio da vlada SAD priznaje jugoslovensku vladu u izbeglištvu kao jedino zakonitu vladu.

⚔️ 0. 5. 1941. U Zagrebu održano Majsko savetovanje KPJ, kome su prisustvovali delegati svih nacionalnih partijskih rukovodstava (sem delegata iz Makedonije). U svom referatu je generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito analizirao. aprilski rat i okupaciju zemlje, ukazao na izdajničku ulogu buržoazije, na otvorenu saradnju znatnog dela buržoazije sa okupatorom i na planove izbegličke vlade, istakao zadatke Partije i karakter budućeg ustanka. Na osnovu referata i diskusije postavljeni su sledeći glavni zadaci: okupljati jugoslovenske narode na najširoj osnovi u borbi protiv okupatora i njegovih pomagača; boriti se protiv raspirivanja nacionalne mržnje i izazivanja bratoubilačkog rata; ukazivati masama na odgovornost buržoazije za. aprilsku katastrofu i boriti se protiv pokušaja neprijatelja da tu odgovornost prebaci na pojedine narode; očuvati i učvrstiti jedinstvo jugoslovenskih naroda; nastaviti učvršćenje i proširenje partijskih organizacija i širenje uticaja na mase. Naglašeno je da KPJ ne priznaje komadanje Jugoslavije, da komunisti treba da budu spona između njenih naroda i da stanu na čelo oslobodilačke borbe u svim krajevima zemlje, pa i onim koji su posle prvog svetskog rata ostali pod tuđim suverenitetom. Odlučeno je da sve partijske organizacije formiraju vojne komitete koji će sprovoditi pripreme za oružani ustanak. [Sekretar pokrajinskog komiteta za Makedoniju Metodije Šatorov Šarlo odbio da prisustvuje. majskom savetovanju KPJ, smatrajući da su za njega merodavne direktive i odluke CK BRP (k).]

⚔️ 11. 5. 1941. Na Ravnu goru se sklonio generalštabni pukovnik bivše jugoslovenske vojske Draža Mihailović, sa 26 oficira bivše jugoslovenske vojske, i odmah otpočeo da se povezuje sa predstavnicima buržoazije i sa izbegličkom vladom Kraljevine Jugoslavije u inostranstvu, u cilju očuvanja pozicija buržoazije u novonastaloj situaciji. Istovremeno je obrazovana Komanda četničkih odreda jugoslovenske vojske.

⚔️ 12. 6. 1941. U Londonu, od strane vlada V. Britanije i njenih dominiona, predstavnika slobodne Francuske i izbegličke vlade Belgije, Holandije, Norveške, Luksemburga, Čehoslovačke, Grčke, Poljske i Jugoslavije, potpisana deklaracija o međusavezničkoj pomoći u borbi protiv agresora.

⚔️ 19. 6. 1941. Jugoslovenski poslanik u Carigradu uputio izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije izveštaj o stanju u Jugoslaviji, ističući da KPJ ima snažan uticaj u narodu i da se može očekivati masovan ustanak čim Nemačka napadne SSSR.

⚔️ 17. 7. 1941. Vlada SSSR-a uspostavila diplomatske odnose sa izbegličkom vladom Kraljevine Jugoslavije u Londonu.

⚔️ 10. 8. 1941. U Moskvi održan I sveslovenski miting, na kome je, pored ostalog, istaknuto pravo crnogorskog i makedonskog naroda na samoopredeljenje, što je izazvalo oštru reakciju izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije.

⚔️ 24. 9. 1941. U Londonu održana saveznička konferencija, na kojoj su predstavnici vlada Australije, Kanade, V. Britanije, Novog Zelanda, SSSR-a i Južnoafričke Unije i predstavnici izbegličkih vlada ČSR, Belgije, Grčke, Luksemburga, Holandije, Norveške, Poljske, Jugoslavije i Slobodne Francuske potpisali Atlantsku povelju i time se obavezali da će im ona poslužiti kao politički program za vreme rata [Velike kolonijalne sile, i pored toga što su svečano proklamovale principe Atlantske povelje, nisu želele da zavisnim i poluzavisnim narodima u okviru svojih imperija priznaju pravo na suverenitet i pravo na izbor oblika vladavine, kako je to bilo predviđeno 3. tačkom Atlantske povelje.].

⚔️ 13. 11. 1941. U Londonu, izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije molila vladu V. Britanije da od vlade SSSR-a traži da se partizani Jugoslavije potčine komandantu jugoslovenske vojske u otadžbini [Početkom novembra je izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije Komandu četničkih odreda jugoslovenske vojske preimenovala u Komandu jugoslovenske vojske u otadžbini.] Draži Mihailoviću.

⚔️ 13. 11. 1941. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije je naredila svome poslaniku u SSSR-u da od vlade SSSR-a traži da ona zahteva da se partizani Jugoslavije potčine komandantu jugoslovenske vojske u otadžbini Draži Mihailoviću.

⚔️ 17. 11. 1941. U Kujbiševu poslanik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije zatražio od vlade SSSR-a da interveniše kod jugoslovenskih partizana da se potčine komandantu jugoslovenske vojske u otadžbini Draži Mihailoviću.

⚔️ 28. 11. 1941. Ministar inostranih poslova V. Britanije uputio pismo predsedniku izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije: obećava pomoć četnicima ako bi ovi držali front sa partizanima, pod komandom Draže Mihailovića, jer je od najveće važnosti da obe vlade učine sve da se u Jugoslaviji održi ujedinjeni front svih patriota.

⚔️ 27. 12. 1941. Vlada V. Britanije stavila na raspolaganje izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije: 6 radio-stanica, 100 tona ratnog materijala, 75.000 dolara i 100.000 engleskih funti u zlatu, da se sa Malte uputi kao pomoć Draži Mihailoviću.

⚔️ 1. 1. 1942. CK KPJ uputio direktivno pismo Centralnom komitetu KP Slovenije: obaveštava ga o toku i rezultatima tzv. I neprijateljske ofanzive i o ulozi četnika; zahteva brižnije čuvanje kadrova; nalaže da se pojača organizaciono učvršćenje Partije i naglašava njena rukovodeća uloga, da se razvija OF, pojača mobilizacija u NOP odrede, radi na formiranju proleterskih bataljona; ukazuje na greške CK KP Slovenije (nedovoljan rad na jačanju NOP odreda, kasno preduzimanje mera za čuvanje kadrova, pogrešni stavovi u rezoluciji OF) i na potrebu da se pojača organizacija u Slovenačkom primorju i uspostavi veza sa KP Italije i sa KP Austrije u Koruškoj; traži da se odlučnije kritikuje politika izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije i njenih eksponenata u zemlji i da se ističe povezanost NOB-a sa borbom naroda SSSR-a.

⚔️ 14. 1. 1942. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije potpisala Deklaraciju Ujedinjenih nacija o ratnim zločincima.

⚔️ 15. 1. 1942. U Londonu potpisan nacrt tzv. Balkanske unije: sporazum između grčke i jugoslovenske izbegličke vlade o uzajamnoj ispomoći u borbi za obnovu monarhija i starog društvenog poretka.

⚔️ 22. 1. 1942. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije proglasila četnike -jugoslovenskom vojskom u otadžbini-.

⚔️ 30. 1. 1942. U s. Zbjegu (kod Slunja) otpočelo dvodnevno II zasedanje GŠ NOP odreda za Hrvatsku, kome su prisustvovali i komandanti i politički komesari Grupe NOP odreda za Liku, Kordunaškog i Primorsko-goranskog NOP odreda. Diskutovalo se o opštoj situaciji, zadacima i ulozi partizanskih jedinica, vojničkoj situaciji u Hrvatskoj, uvlačenju hrvatskih masa u NOB i zauzimanju pravilnog stava prema izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu. Odlučeno je da se na slobodnoj teritoriji Korduna formira jednomesečni oficirski tečaj.

⚔️ 2. 2. 1942. GŠ NOP odreda za Hrvatsku uputio pismo političkim komesarima Grupe NOP odreda za Liku, Kordunaškog i Primorsko-goranskog NOP odreda. U njemu raskrinkava neprijateljsku politiku izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije prema NOP-u i vezu ove vlade sa Dražom Mihailovićem; postavlja zadatke: kritikovati izbegličku vladu, raskrinkavati izdajnički rad domaćih kvislinga i uvlačiti domobrane i hrvatske mase u NOB.

⚔️ 5. 2. 1942. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije zatražila od svog poslanika u Moskvi, da, budno motreći, na vreme otkrije eventualnu pomoć SSSR-a partizanima.

⚔️ 12. 2. 1942. Predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije uputio svome poslaniku u Vašingtonu telegram: netačno ga obaveštavajući da Draža Mihailović već deset meseci vodi borbu bez ičije pomoći, on mu naređuje da predsedniku SAD Franklinu Ruzveltu izloži teško stanje četnika i zatraži pomoć.

⚔️ 1. 3. 1942. U Čajniču, odlukom CK KPJ i naređenjem vrhovnog komandanta NOP i DV Jugoslavije Josipa Broza Tita, formirana 2. proleterska NOU brigada (1. i 4 bataljon iz Užičkog, 2. bataljon iz Čačanskog i 3. bataljon iz 2. šumadijskog NOP odreda). Ministar inostranih poslova izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije saopštio ambasadoru SSSR-a u Londonu da partizanski rat u Jugoslaviji predstavlja socijalnu revoluciju, da NOB, kojom rukovodi KPJ, razbija i razdvaja snage otpora u zemlji.

⚔️ 6. 3. 1942. Član CK KPJ Moša Pijade izveštava vrhovnog komandanta NOP i DV Jugoslavije Josipa Broza Tita o organizovanju privremenog aerodroma u blizini Žabljaka radi prijema obećane pomoći iz SSSR-a; zatim ističe potrebu za otvorenim raskrinkavanjem izbegličke vlade i predlaže da Radio-Moskva otpočne kampanju protiv četnika Draže Mihailovića.

⚔️ 18. 3. 1942. U Vašingtonu potpisan Ugovor o zajmu i najmu između vlade SAD i izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu.

⚔️ 22. 3. 1942. Kominterna depešom obavestila Vrhovni štab NOP i DV Jugoslavije da se objavljivanje njegovog proglasa upućenog narodima okupirane Evrope odgađa sve dok se ne srede odnosi vlade Sovjetskog Saveza s izbegličkom vladom Kraljevine Jugoslavije u Londonu.

⚔️ 30. 3. 1942. U Londonu održana konferencija predstavnika vlade V. Britanije i izbegličke: vlade Kraljevine Jugoslavije na kojoj je odlučeno da se četnicima Draže Mihailovića, vazdušnim putem, uputi 200 tona ratnog i drugog materijala.

⚔️ 8. 4. 1942. Generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito, u ime CK KPJ, uputio CK KPH direktivno pismo u kome analizira političku situaciju u zemlji u svetlosti međunarodnih zbivanja; izlaže političku liniju KPJ u odnosu na savez SSSR-a, Engleske i Amerike, na izbegličku vladu Kraljevine Jugoslavije u Londonu, na HSS i druge bivše građanske partije; pred KPH postavlja kao najvažniji zadatak: neumorno stvarati organizacije NOF-a, okupljajući u njih najšire narodne mase.

⚔️ 10. 4. 1942. Iz Foče član Organizacionog sekretarijata CK KPJ za neoslobođene krajeve Ivo Lola Ribar uputio u Ljubljanu članu Politbiroa CK KPJ Edvardu Kardelju informaciju o vojno-političkoj situaciji u Crnoj Gori i u BiH; preneo mu ocenu CK KPJ; da izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije radi na likvidaciji NOP-a i na raspirivanju građanskog rata; istakao svoje uverenje da će CK KPJ uspeti da osujeti planove reakcije o klasnom ratu i da proširi front jedinstvene oslobodilačke borbe.

⚔️ 10. 4. 1942. Član Organizacionog sekretarijata CK KPJ za neoslobođene krajeve Ivo Lola Ribar pismom obavestio PK KPJ za Srbiju o stanju partizanskih jedinica u zapadnoj Srbiji; o radu četnika u istočnoj Bosni, Hercegovini i Crnoj Gori; o stavu CK KPJ prema izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije, o teškoćama da se članovi PK prebace iz Bosne u Srbiju; o tome da je CK KPJ odobrio mere PK u pogledu Vojvodine, slanje delegata u Makedoniju i razgovore sa delegatom BRP(k).

⚔️ 20. 4. 1942. Predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije ponovo tražio da ministarstvo inostranih poslova V. Britanije izdejstvuje kod vlade SSSR-a da se partizani stave pod komandu Draže Mihailovića.

⚔️ 4. 5. 1942. Draža Mihailović uputio predstavku izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije s molbom da V. Britanija -ne buni narod na oružanu borbu protiv Nemaca i Italijana, jer bi to u sadašnje vreme uništilo naše odrede-.

⚔️ 6. 5. 1942. U Londonu predstavnik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije tražio od predstavnika vlade V. Britanije da odobri saradnju četnika Draže Mihailovića sa italijanskim okupacionim vlastima u Dalmaciji, Hercegovini i Crnoj Gori. Vlada V. Britanije to nije odobrila.

⚔️ 14. 5. 1942. Predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije uputio verbalnu notu vladi V. Britanije zahtevajući da britanska propaganda ne podstiče Dražu Mihailovića i narod na opšti narodni ustanak.

⚔️ 15. 5. 1942. Ministar inostranih poslava V, Britanije Antoni Idn obavestio predsednika izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije da će vlada V. Britanije i dalje pružati materijalnu i drugu pomoć Draži Mihailoviću.

⚔️ 16. 5. 1942. Vlada SAD, na ime pomoći Draži Mihailoviću, stavila izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije na raspolaganje 400 tona konzervirane hrane.

⚔️ 16. 5. 1942. Predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu tražio od poslanika SSSR-a da preko svoje vlade interveniše da se NOP odredi stave pod komandu Draže Mihailovića. Poslanik SSSR-a je odbacio taj zahtev ističući da je to unutrašnji problem Jugoslavije.

⚔️ 18. 5. 1942. U Vašingtonu između vlade SAD i vlade Kraljevine Jugoslavije potpisan vojni sporazum o pružanju pomoći u opremi i obući jugoslovenskim trupama u inostranstvu i o prevozu jugoslovenskih dobrovoljaca iz Amerike u južnu Afriku.

⚔️ 24. 5. 1942. Generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito uputio Kominterni telegram u kome govori o neprekidnim borbama partizana protiv četnika i okupatora, o tome da narod osuđuje izdajničku vladu Kraljevine Jugoslavije u Londonu koja preko Draže Mihailovića pomaže okupatoru i da borci i narod postavljaju pitanje pomoći SSSR-a NOB-u u Jugoslaviji; zatim traži da se nešto učini protiv izdajničke politike izbegličke vlade.

⚔️ 26. 5. 1942. U Londonu ministar spoljnih poslova SSSR-a Vjačeslav Molotov ponudio obnovu ugovora o prijateljstvu s izbegličkom vladom Kraljevine Jugoslavije.

⚔️ 16. 6. 1942. U s. Tjentištu (kod Foče), na inicijativu NO odbora za Crnu Goru i Boku, održana konferencija rodoljuba Crne Gore i Boke na kojoj je pored vojno-političke situacije razmatrana i delatnost narodnooslobodilačkih odbora. Odlučeno je da Plenum NO odbora za Crnu Goru i Boku nastavi rad. Donesena je rezolucija u kojoj se oštro osuđuje izdajnički rad četnika Draže Mihailovića, izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije i federalista u Crnoj Gori; izražava odlučnost da se nastavi bespoštedna borba protiv okupatora i kvislinga, poziva narod Crne Gore, Boke i Sandžaka da do kraja izdrži u NOB-u. Rezolucija je dostavljena VŠ NOP i DV Jugoslavije i objavljena preko radio-stanice -Slobodna Jugoslavija-.

⚔️ 21. 6. 1942. Generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito. đeoešom preneo Kominterni -Rezoluciiu rodoljuba Crne Gore, Boke i Sandžaka-, moleći je da s njom upozna i izbegličku vladu Kraljevine Jugoslavije u Londonu.

⚔️ 24. 6. 1942. U Vašingtonu predsednik SAD Franklin Ruzvelt i predsednik vlade V. Britanije Vinston Čerčil primili kralja Petra II Karađorđevića i tom prilikom izjavili da žele Jugoslaviju obnovljenu, sređenu i nepodrivenu nacionalnim razdorima. Za vreme razgovora Čerčil je izrazio nezadovoljstvo zbog rada izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije i zbog neprekidnih razmirica jugoslovenskih političkih grupa u emigraciji.

⚔️ 7. 7. 1942. Član Organizacionog sekretarijata CK KPJ za neoslobođene krajeve Ivo Lola Ribar uputio CK KPH i GŠ NOP odreda za Hrvatsku direktivno pismo u kome prenosi ocene i direktive CK KPJ u vezi sa razvojem NOB-a: CK KPJ smatra da okupator protiv NOB-a primenjuje novu taktiku: ne ide više -samo drumovima- i pokušava da oslobodilačku borbu skrene na bratoubilačku borbu; zbog toga CK KPJ pristupa formiranju krupnijih jedinica, a na političkom planu dosledno ostaje na liniji širokog NO fronta; izbegličku vladu Kraljevine Jugoslavije treba kritikovati zbog raspirivanja bratoubilačkog rata, a unutar zemlje treba tući Dražu Mihailovića i sve slične elemente koji rade protiv NOB-a; u Hrvatskoj se pruža mogućnost bržeg razvoja NOB-a, te je potrebno učvrstiti partijske organizacije, obezbediti pravilno sprovođenje partijske linije, pojačati agitaciono-propagandni rad a NOP odrede učvrstiti vojnički i politički.

⚔️ 28. 7. 1942. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije predala protestnu notu poslaniku SSSR-a pri jugoslovenskoj vladi u Londonu, u kojoj zahteva da TASS objavi demanti povodom -Rezolucije rodoljuba Crne Gore, Boke i Sandžaka-.

⚔️ 0. 8. 1942. Između vlade Sovjetskog Saveza i izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije potpisan sporazum o podizanju jugoslovenskog poslanstva u Moskvi na stepen ambasade.

⚔️ 0. 8. 1942. Kominterna uputila VŠ NOP i DV Jugoslavije depešu u kojoj preporučuje da se raskrinkavanju izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije pristupa oprezno, jer se NOB ne sme posmatrati s jugoslovenskog nacionalnog stanovišta, već s pozicija antihitlerovske koalicije.

⚔️ 3. 8. 1942. Pomoćnik direktora sovjetskog Informativnog biroa predao poslaniku izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Moskvi izjavu vlade SSSR-a u kojoj se iznose činjenice o saradnji četnika Draže Mihailovića sa okupatorom u borbi protiv jedinica NOP i DV Jugoslavije.

⚔️ 10. 8. 1942. Radio-London objavio da je izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije naimenovala Dražu Mihailovića za načelnika štaba Vrhovne komande.

⚔️ 12. 8. 1942. Generalni sekretar KPJ josip Broz Tito uputio Komintermi telegram u kome kaže da je podizanje jugoslovenskog poslanstva u Moskvi na stepen ambasade proizvelo težak utisak na sve rodoljube Jugoslavije, a naročito na pripadnike NOV pogotovu zato što je to učinjeno u vreme kad izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije otvoreno sarađuje sa okupatorima i nagrađuje sve dželate koji su ogrezli u narodnoj krvi. -Zar se ne može ništa učiniti- - kaže se u telegramu - -da sovjetska vlada bude bolje obaveštena o izdajničkoj ulozi jugoslovenske vlade i ovim natčovečanskim stradanjima i teškoćama našeg naroda koji se bori protiv okupatora, četnika, ustaša, itd. Zar ne verujete u ono što vam svakodnevno javljamo-... To može imati užasnih posledica za našu borbu. Podvlačimo: Jugoslovenska vlada sarađuje sa Italijanima otvoreno, s Nemcima maskirano. Ona je izdajnička u odnosu na naš narod i na Sovjetski Savez...-

⚔️ 14. 8. 1942. Predsedništvo izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije uputilo telegram svom generalnom konzulu u Jerusalimu: objašnjava poziv Radio-Londona da se narod u Jugoslaviji sprema na ustanak i kaže da su Draži Mihailoviću izdate instrukcije da podigne -ustanak samo u slučaju iskrcavanja jačih savezničkih snaga u Jugoslaviju ili u slučaju sloma Nemačke-, te podvlači da vlada, preko radio-emisija, -daje uputstva narodu-, u propagandne svrhe.

⚔️ 18. 8. 1942. Politički komesar 1. operativne zone NOP odreda Hrvatske uputio direktivno pismo političkim komesarima podređenih jedinica: raskrinkati rad izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu, četnika Draže Mihailovića i rukovodstva HSS; preduzeti akcije širih razmera protiv okupatora, ustaša, domobrana i četnika u cilju proširenja i povezivanja slobodne teritorije Like, Korduna, Cazinske krajine i Banije.

⚔️ 16. 9. 1942. Predstavnik vlade SSSR-a ponudio poslaniku izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Moskvi da primi sovjetske posmatrače u štabu Draže Mihailovića. Izbeglička vlada, znajući za saradnju četnika sa okupatorom, odbila je tu ponudu.

⚔️ 22. 9. 1942. Član Politbiroa CK KPJ Edvard Kardelj, u ime Izvršnog odbora OF i GŠ NOP odreda za Sloveniju, uputio slovenačkim internircima u Gonarsu (u Italiji) pismo o spoljnoj i unutrašnjoj političkoj situaciji i o saradnji izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije, četnika, Bele garde i okupatora protiv NOB-a, postavljajući zadatak da se Beloj gardi onemogući vrbovanje interniraca u njene redove.

⚔️ 22. 9. 1942. VŠ NOP i DV Jugoslavije uputio direktivu Glavnom štabu NOP odreda za Hrvatsku, Operativnom štabu NOP i DV za Bos. krajinu i Štabu 4. operativne zone NOP odreda Hrvatske, u kojoj im, pored ostalog, nalaže da svim snagama pristupe organizovanju slobodne teritorije, da u narodu prošire i pojačaju uticaj KPJ, a onemoguće svaki uticaj okupatora i njegovih domaćih slugu, te time osujete planove izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije i njenih agenata u zemlji o povratku na staro. -Ta velika teritorija- - kaže se u direktivi - -ne sme, dakle, da ostane samo vojnički osvojena a politički površno pridobijena, nego se mora politički organizovati i povezati uz našu vojnu silu-.

⚔️ 5. 10. 1942. Predsednik SAD Franklin Ruzvelt primio ambasadora izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Vašingtonu i tom prilikom izložio svoje poglede na budućnost Jugoslavije, naglasivši da Srbi posle rata treba da odluče kakvu vrstu unije žele sa Hrvatima - široku konfederaciju ili federaciju s nekim javnim službama pod centralnom upravom, odnosno da te i slične probleme treba slobodno da reše narodi Jugoslavije, a ne da se to rešenje donese deklaracijom savezničkih državnika.

⚔️ 23. 10. 1942. Generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito uputio Pokrajinskom komitetu za Srbiju direktivu za oživljavanje partizanskog pokreta u Srbiji i zauzimanje pravilnog stava prema izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu i četnicima Draže Mihailovića.

⚔️ 0. 11. 1942. Kominterna uputila CK KPJ telegram u vezi sa predstojećim zasedanjem AVNOJ-a, ističući: da CK KPJ ne treba AVNOJ da smatra nekakvom vladom niti da ga suprotstavlja izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu; na toj etapi ne treba postavljati pitanje ukidanja monarhije, niti isticati parole o republici, jer će se o režimu u Jugoslaviji rešavati posle razbijanja italijansko-nemačke koalicije i posle oslobođenja zemlje od okupatora.

⚔️ 5. 11. 1942. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije postavila ultimativan zahtev vladi SSSR-a: da obustavi kampanju preko radija i štampe protiv četnika Draže Mihailovića; da pozove partizane da prekinu napade na četnike i da se stave pod komandu jugoslovenske izbegličke vlade.

⚔️ 24. 11. 1942. CK KPJ uputio Okružnom komitetu KPJ za Srem direktivno pismo u kome naglašava: da se stanovništvu i borcima objasni izdajnička uloga izdajničke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu i Draže Mihailovića; da se uništi u korenu svaki pokušaj razbijanja NOB-a i stvaranja bratoubilačke borbe od strane nedićevaca, Pećančevih i Dražinih četnika i njihovih agenata; da se jedinice 3. NOP odreda 3. operativne zone NOV i PO Hrvatske i pristalice narodnooslobodilačkog pokreta prebace u istočnu Bosnu, na oslobođenu teritoriju, ako to prilike zahtevaju, s tim da se deo snaga ostavi u Sremu radi čuvanja naroda, čišćenja terena i snabdevanja jedinica i zbega.

⚔️ 26. 11. 1942. U Bihaću otpočelo dvodnevno I zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) u prisustvu 54 delegata NOP-a iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine (delegati iz Slovenije i Makedonije nisu mogli stići). Zasedanje je otvorio vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito koji je u govoru istakao karakter i značaj jednog centralnog političkog tela NOP-a Jugoslavije za dalje vođenje NOB-a. Potom su podneti referati: Narodnooslobodilačka borba i osnivanje AVNOJ-a i Organizacija AVNOJ-a. Zasedanje je donelo Rezoluciju i usvojilo Proglas. Rezolucija objavljuje da je konstituisano Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), kao najviši politički izraz stvorenog čvrstog jedinstva naroda Jugoslavije, sa zadatkom da dalja rukovodi borbom naroda Jugoslavije za konačno oslobođenje i za punu slobodu i ravnopravnost u bratskoj zajednici, koju niko neće moći razoriti jer se se iskovati u ognju zajedničke borbe. AVNOJ je izabrao Izvršni odbor. Osnovano je osam povereništava: za prosvetu, narodno zdravlje, unutrašnje poslove, socijalnu politiku, privredu, finansije, propagandu i vezu. U Proglasu je narodima Jugoslavije objavljeno osnivanje AVNOJ-a i istaknuto da se narodi Jugoslavije moraju boriti protiv fašističkog poretka koji hoće da nametnu okupator i njegove sluge i protiv reakcionarnog poretka koji hoće da održi izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije. AVNOJ je odao priznanje Vrhovnom štabu NOV i POJ i vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu.

⚔️ 29. 11. 1942. Generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito poslao Kominterni odgovor na njene primedbe o karakteru i kompetencijama AVNOJ-a, ističući: da će AVNOJ, iako neće biti vlada, rešavati sva pitanja državnog života i brinuti se o frontu; da će ga pri izvršavanju ovih zadataka pomagati NO odbori, koji postoje u svim oblastima na oslobođenoj i neoslobođenoj teritoriji; da su građanski aktivisti i narod osudili izbegličku vladu Kraljevine Jugoslavije u Londonu kao izdajničku, a da je zasedanje AVNOJ-a sazvao VŠ NOV i POJ, koji uživa ogroman autoritet u zemlji.

⚔️ 0. 12. 1942. Vlada SSSR tražila od ministra inostranih poslova V. Britanije Antoni Idna, prilikom njegove posete Moskvi, da vlada V. Britanije utiče na izbegličku vladu Kraljevine Jugoslavije kako bi Draža Mihailović prekinuo saradnju sa okupatorom.

⚔️ 0. 12. 1942. Predstavnik ministarstva inostranih poslova V. Britanije izjavio predstavniku izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije da su snage NOV i POJ aktivne u borbi protiv okupatora, a da snage Draže Mihailovića od oktobra prošle godine ne vode borbu protiv Nemaca i Italijana.

⚔️ 2. 12. 1942. Ambasador izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Vašingtonu obavestio svoju vladu u Londonu da su članovi Informativnog jugoslovenskog centra u Njujorku pali pod -uticaj komunističke propagande- i da rade protiv vlade u Londonu i Draže Mihailovića.

⚔️ 15. 12. 1942. U Londonu agencija -Rojter- objavila saopštenje izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u kome se ističe da četnici Draže Mihailovića vode borbu protiv okupatora i da su netačne vesti o njihovoj saradnji sa Italijanima i Nemcima. Sutradan je ista agencija objavila da to nije zvanično saopštenje izbegličke vlade, već izvesnih vojnih krugova.

⚔️ 15. 12. 1942. CK KPH uputio posmo zameniku političkog komesara 8. hrvatske NO brigade i ukazuje na pojačanu aktivnost vodstva HSS protiv NOP-a; objašnjava namere, reakcionarnu ulogu, način delovanja i povezanost HSS sa četnicima i velikosrpskom izbegličkom vladom Kraljevine Jugoslavije u Londonu; ističe potrebu da se vodi otvorena i odlučna borba protiv izdajničke politike vodstva HSS i da se sve partijske i masovne organizacije angažuju na uvlačenju hrvatskih mr.sa i bivših članova HSS u NOB.

⚔️ 25. 12. 1942. U Slavoniji otpočelo trodnevno prošireno oblasno partijsko savetovanje. Odlučeno je: sprovoditi mobilizaciju u svim delovima Slavonije i proširiti oslobođenu teritoriju; posvetiti veću pažnju radu među nacionalnim manjinama, omladinom i ženama; formirati vojne komitete u kasarnama i pojedinim posadama radi aktivnijeg delovanja među domobranima; aktivnije prići raskrinkavanju izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu, Draže Mihailovića i vodstva HSS, popularisati AVNOJ.

⚔️ 26. 12. 1942. Ministar spoljnih poslova vlade V. Britanije Antoni Idn primio predsednika izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije i kritikovao politički rad ove vlade, posebno rad u resoru ministarstva inostranih poslova.

⚔️ 11. 1. 1943. U Londonu ministar inostranih poslova V. Britanije Antoni Idn i predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije vodili razgovore o međunarodnom položaju četnika. Idn je zahtevao da četnici obustave borbu protiv partizana i sa njima postignu primirje, te otpočnu borbu protiv okupatora. Ukoliko posle toga - naglasio je on - svi narodi Jugoslavije ne prilivate četnike, ovi treba da se zadrže samo u Srbiji i izbegnu borbe protiv nadmoćnih snaga MOV i POJ; držeći Srbiju oni ce postati važan laktor, što ce primorati rukovodstvo partizana da vrsi ustupite i da se sa Dražom Mihailovićem sporazume. Zaključeno je ua saveznici pruže veću materijalnu pomoć Draži Mihailoviću, a da izbeglička vlada uspostavi što povoljnije odnose sa vladom SSSK-a. 

⚔️ 11. 1. 1943. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije uputila vladi V. Britanije protestnu notu sa zahtevom da se obustave napisi u štampi i rauio-emisije o saradnji četnika sa okupatorom.

⚔️ 16. 1. 1943. Generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito uputio direktivno pismo Pokrajinskom komitetu KPJ za Srbiju; treba razviti što širu političku aktivnost protiv četnika i protiv izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu, pojačati vojnu aktivnost, jačati postojeće, obnoviti stare i formirati nove partijske organizacije, dosledno sprovoditi partijsku liniju i umnožiti članke iz -Proletera- br, 16, da bi ih sve partijske organizacije proučile. U pismu su data i uputstva u pogledu nekih kadrovskih pitanja PK KPJ i GŠ NOV i PO za Srbiju.

⚔️ 21. 1. 1943. U Londonu predsednik vlade V. Britanije i predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije održali sastanak na kojem su rešili kako dostavljati materijalnu pomoć Draži Mihailoviću. Pukovniku Beliju, kasnijem šefu britanske vojne misije pri četničkoj Vrhovnoj komandi, naređeno je da lično utvrdi listu potreba četnika.

⚔️ 4. 2. 1943. VŠ NOV i POJ, preko radio-stanice -Slobodna Jugoslavija-, demantovao lažni izveštaj lista -Njujork tajms- da su partizani streljali nekoliko engleskih oficira koji su pristupili Draži Mihailoviću. To je jedna od mnogih kleveta izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu, čiji je cilj da pred svetskom javnošću komprornituje NOP u Jugoslaviji.

⚔️ 19. 2. 1943. Predstavnik Ministarstva inostranih poslova SSSR-a odbio zahtev izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije da vlada SSSR-a interveniše u cilju izmirenja partizana i četnika. On je istakao da četnici sarađuju sa okupatorom, a linija NOB-a je toliko široka da ima mesta za sve patriote.

⚔️ 20. 2. 1943. U Čikagu otpočeo kongres američkih Hrvata, kome je prisustvovalo oko 1000 delegata svih jugoslovenskih iseljeničkih organizacija u SAD (osim katoličke crkve i grupe oko -Srbobrana-), kao i predstavnici lokalnih vlasti SAD. Kongres je osudio izbegličku vladu Kraljevine Jugoslavije zbog razbijanja bratstva i jedinstva naroda i Dražu Mihailovića zbog saradnje sa okupatorima, a odao puno priznanje herojskoj borbi NOV i POJ za oslobođenje; uputio pozdravne telegrame AVNOJ-u i vrhovnom komandantu NOV i POJ Josipu Brozu Titu; odlučio da se formira Koordinacioni odbor za saziv kongresa Amerikanaca jugoslovenskog porekla.

⚔️ 25. 2. 1943. Generalni sekretar KPJ Josip Broz Tito depešom obavestio Kominternu da četnici Draže Mihailovića u zajednici sa okupatorom, napadaju snage NOV i POJ na Neretvi, istakavši da četnici to rade sa znanjem izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije.

⚔️ 14. 3. 1943. U Vankuveru (u Kanadi) održan osnivački kongres naprednih organizacija jugoslovenskih iseljenika u Kanadi, na kome je formiran Komitet jugoslovenskih iseljenika. Kongres je osudio četnike Draže Mihailovića, usvojio i podržao izjavu VŠ NOV i POJ i AVNOJ-a, te zatražio da saveznici upute materijalnu pomoć NOV i POJ, a da izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije osudi sve grupe u zemlji i inostranstvu koje sarađuju sa okupatorom i rade protiv NOP-a i da objektivno informiše svetsku javnost o borbama u Jugoslaviji.

⚔️ 15. 3. 1943. U Vašingtonu održali sastanak predsednik SAD Franklin Ruzvelt i ministar inostranih poslova V. Britanije Antoni Idn, na kome su razmotrili probleme posleratnog uređenja: odnose sa SSSR-om, pitanje Poljske, Finske, Nemačke, Čehoslovačke, Austrije i balkanskih država. Što se tiče Jugoslavije, Ruzvelt je izneo plan o njenom cepanju, čemu se Idn usprotivio, pa je odlučeno da se izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije preporuči da ispita mogućnost stvaranja Kraljevine Jugoslavije na principu konfederacije.

⚔️ 24. 3. 1943. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije, zbog otkazivanja poslušnosti, donela odluku da rasformira jugoslovenski Informativni centar u Njujorku, zamolivši vladu SAD da jugoslovenskim novinarima iz ovog centra zabrani rad u bilo kom listu SAD.

⚔️ 0. 4. 1943. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije pozvala na konsultovanje u London svog ambasadora iz Vašingtona i stavila mu u zadatak da kod vlade SAD traži zaštitu za četnički pokret.

⚔️ 2. 4. 1943. Vlada SSSR-a uputila izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije notu sa zahtevom da se javno ogradi od saradnje četnika sa okupatorom i da naredi Draži Mihailoviću da, u interesu antihitlerovske koalicije, raspusti četničke odrede u Crnoj Gori i Hercegovini.

⚔️ 6. 4. 1943. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije uputila vladi Vel. Britanije pismo u kome poriče saradnju četnika sa okupatorom.

⚔️ 6. 4. 1943. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije, pod formom poziva na referisanje, opozvala svog poslanika iz Moskve, što je značilo privremeni prekid diplomatskih odnosa sa SSSR-om.

⚔️ 22. 4. 1943. Član politbiroa CK KPJ Edvard Kardelj uputio povereništvu CK KP Slovenije u Ljubljani direktivno pismo o stavu NOP-a prema izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu, o radu na jačanju NOF i odnosu prema -sredini- i o potrebi da se u Ljubljani izvrši mobilizacija za NOV.

loading

Hronološki zapisi se učitavaju...

Dokumenti

📜 Obaveštenje pretsednika Ministarskog saveta Vlade Kraljevine Jugoslavije Dušana Simovića od 14 aprila 1941 god. komandantu pozadine Vrhovne komande Danilu Kalafatoviću o odlukama kraljevske vlade donetim na plenarnoj sednici na Palama 13 aprila 1941 godine

📜 Odluke načelnika Vrhovne komande Kraljevine Jugoslavije Danila Kalafatovića i Operativnog odeljenja Vrhovne komande donesene 14 aprila 1941 god. u cilju sprovođenja naređenja pretsednika Ministarskog saveta Vlade Kraljevine Jugoslavije

📜 Novi list o saopćenju agencije Havas od 10 svibnja 1941 god. o prekidu diplomatskih odnosa SSSR-a sa jugoslavenskom izbjegličkom vladom

📜 Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. za vreme i posle završetka drugog svetskog rata upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije

📜 Telegrami Štaba Draže Mihailovića upućeni izbegličkoj kraljevskoj vladi u vremenu od 7. do 10. oktobra 1941. godine

📜 Proglas Draže Mihailovića od 16. novembra 1941. Srbima, Hrvatima i Slovencima

📜 Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne »Velike Srbije«

📜 Pismo Glavnog štaba NOP odreda Hrvatske od 2 veljače 1942 god. političkim komesarima odreda o raskrinkavanju izbjegličke vlade, četnika i ustaša i mobilizaciji hrvatskih masa za oružanu borbu

📜 Uputstvo Štaba Prvog kordunaškog NOP odreda od 11 veljače 1942 god. političkim komesarima bataljona za raskrinkavanje izbjegličke vlade, četnika, Mačeka i sličnih neprijatelja NOB

📜 Referat zamenika ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva izbegličke jugoslovenske vlade od 23. februara 1942. Ministarskom savetu o Vrhovnoj komandi u Kairu, vojnim snagama van zemlje i problemu radio-veze i dotura pomoći Draži Mihailoviću

📜 Pismo britanskog ministra inostranih poslova od 3. marta 1942. predsedniku izbegličke jugoslovenske vlade o problemu održavanja radio-veze i doturu pomoći Draži Mihailoviću

📜 Izveštaj delegata Vrhovnog štaba NOP i DV Jugoslavije Moše Pijade od 9 marta 1942 god. Vrhovnom komandantu drugu Titu o izdajničkoj ulozi izbegličke jugoslovenske vlade u Londonu i o vojno-političkoj situaciji u Crnoj Gori

📜 Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine

📜 Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine

📜 Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine

📜 Naređenje predsednika izbegličke jugoslovenske vlade od 1. juna 1942. generalnom konzulu u Carigradu za organizovanje neposredne radio-veze između Štaba Draže Mihailovića i vlade

📜 Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine 

📜 Izvod iz zbirke telegrama predseđništva izbegličke jugoslovenske vlade poslatih Draži Mihailoviću od 1. aprila do 17. avgusta 1942. godine

📜 Zahtev predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 20. avgusta 1942. Draži Mihailoviću za što tešnju saradnju sa majorom Hadsonom

📜 Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 22. do 28. avgusta 1942. godine

📜 Obaveštenje predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 31. avgusta 1942. Draži Mihailoviću o saglasnosti sa politikom koju vodi

📜 Obaveštenje predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 31. avgusta 1942. ministru pravde o izveštaju Draže Mihailovića o neslaganju sa radom nekih članova Zemljoradničke stranke

📜 Obaveštenje predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 1. septembra 1942. Draži Mihailoviću o licima u Bugarskoj pogodnim za saradnju

📜 Obaveštenje predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 3. septembra 1942. Draži Mihailoviću o ličnoj poruci Jovana Đonovića Muharemu Barjaktarju

📜 Izveštaj otpravnika poslova izbegličke jugoslovenske vlade u Madridu od 16. septembra 1942. Ministarstvu spoljnih poslova o saradnji Dobrosava Jevđevića sa italijanskim okupatorom

📜 Izveštaj kapetana Aćima Slijepčevića od 20. septembra 1942. Draži Mihailoviću o bekstvu jugoslovenske kraljevske vlade iz zemlje, padu vlade generala Simovića i kairskoj aferi

📜 Obaveštenje predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 20. septembra 1942. Draži Mihailoviću o zahtevu britanskog komandanta na Srednjem istaku da četničke snage dejstvuju po komunikacijama

📜 Zahtev predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 25. septembra 1942. Draži Mihailoviću za izvođenje sabotaža na komunikacijama ka Solunu

📜 Direktiva sekretara CK KPJ druga Tita od 23 oktobra 1942 god. Pokrajinskom komitetu KPJ za Srbiju za oživljavanje partizanskog pokreta u Srbiji i zauzimanje pravilnog stava prema izbegličkoj vladi i četnicima Draže Mihailovića

📜 Direktiva predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 6. novembra 1942. Draži Mihailoviću za dejstva na komunikacijama radi sadejstva savezničkim snagama u Africi 

📜 Izveštaj otpravnika poslova izbegličke jugoslovenske vlade u Bernu od 9. novembra 1942. Ministarstvu spoljnih poslova o saradnji četnika sa italijanskim okupatorom u borbi protiv partizana u Hercegovini i Dalmaciji

📜 Telegrami Draže Mihailovića upućeni Kairu i predsedniku izbegličke jugoslovenske vlade od 21. septembra do 24. novembra 1942. godine

📜 Obaveštenje predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 30. novembra 1942. Draži Mihailoviću o uslovima pod kojima bi se prihvatio sovjetski predlog o upućivanju oficira za vezu u njegov štab

📜 Poruka predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 30. novembra 1942. Draži Mihailoviću za postupak u slučaju savezničkog iskrcavanja na Balkan

📜 Zahtev predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 17. decembra 1942. Draži Mihailoviću za proveru podataka o formiranju AVNOJ-a

📜 Pismo Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju od 24 decembra 1942 god. komandantu Glavnog štaba NOP odreda Srbije o stavu premaj jugoslovenskoj izbegličkoj vladi u Londonu

📜 Nota Vrhovnog štaba NOV i POJ i Izvršnog odbora AVNOJ-a vladama Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država o izdajničkoj ulozi jugoslovenske izbegličke vlade i njenog ministra Dragoljuba (Draže) Mihailovića

📜 Zahtev Predsedništva jugoslovenske izbegličke vlade iz prve polovine 1943. Draži Mihailoviću da dostavi podatke o saradnji četnika sa italijanskim trupama

📜 Popis ratnih brodova bivše jugoslavenske ratne mornarice u službi talijanske i engleske mornarice i kraljevske vlade u Kairu u prvoj polovini 1944 godine

📜 Ed-memoar predsednika jugoslovenske kraljevske vlade Slobodana Jovanovića od 11. januara 1943. Antoni Idnu povodom pisanja britanske štampe o saradnji Draže Mihailovića sa okupatorima 

📜 Obaveštenje predsednika jugoslovenske izbegličke vlade od 2. februara 1943. Draži Mihailoviću o brojnom stanju ljudstva van otadžbine 

📜 Obaveštenje predsednika jugoslovenske izbegličke vlade od 2. februara 1943. Draži Mihailoviću o obuci jugoslovenskih pi lota u inostranstvu 

📜 Telegram Konstantina Fotića od 4. februara 1943. jugoslovenskoj kraljevskoj vladi povodom pisanja časopisa Tajm o saradnji Draže Mihailovića sa okupatorima

📜 Zahtev Predsedništva vlade Kraljevine Jugoslavije od 12. februara 1943. ambasadi u Vašingtonu da demantuje vesti o to me kako Draža Mihailović rukovodi pokoljima Hrvata i Muslimana

📜 Saopštenje Predsedništva vlade Kraljevine Jugoslavije od 5. aprila 1943. Draži Mihailoviću o reagovanju britanske vlade na njegov govor od 28. februara 1943. u Lipovu

📜 Pismo britanskog ambasadora kod jugoslovenske kraljevske vlade od 12. aprila 1943. Hovardu Duglasu o stavu prema Had-sonovim izveštajima

📜 Pismo britanskog ambasadora kod jugoslovenske kraljevske vlade od 22. aprila 1943. Hovardu Duglasu o razgovorima sa Slobodanom Jovanovićem u vezi odnosa sa Mihailovićem

📜 Obaveštenje predsednika jugoslovenske izbegličke vlade od 3. maja 1943. Draži Mihailoviću o stavu vlade u odnosu na Dražinu politiku prema Muslimanima

📜 Saopštenje vlade Kraljevine Jugoslavije od 11. maja 1943. Draži Mihailoviću o stavu i zahtevima vlade Velike Britanije za angažovanje četnika u borbi protiv okupatora

📜 Izvod iz zbirke depeša Draže Mihailovića od 1. juna 1943. upućenih predsedniku jugoslovenske izbegličke vlade

📜 Protest vrhovnog komandanta NOV i POJ maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita od februara 1944. izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije zbog gonjenja pripadnika bivše jugoslovenske vojske koji su izrazili želju da stupe u NOV i POJ

📜 Obaveštenje Vrhovnog štaba NOV i POJ od 4. februara 1944. Glavnom štabu NOV i PO Hrvatske o povezivanju rukovodstva Hrvatske seljačke stranke s članovima izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije radi zajedničke borbe protiv narodnooslobodilačkog pokreta

📜 Poruka predsednika NKOJ-a maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita od 12. marta 1944. ambasadoru Stanoju Sirnicu povodom njegove ostavke i otkaza da služi izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije

📜 Izveštaj potpukovnika Mladena Žujovića od 1. aprila 1944. predsedniku jugoslovenske izbegličke vlade o sadržaju razgovora majora Lukačevića i britanskog pukovnika Bejlija

📜 Izveštaj potpukovnika Mladena Žujovića od 3. aprila 1944. predsedniku jugoslovenske izbegličke vlade o razgovoru majora Petra Baćovića i Vojislava Lukačevića sa Britancima

📜 Depeša vojnog izaslanika jugoslovenske izbegličke vlade u Vašingtonu od 4. aprila 1944. Božidaru Puriću o stavu vlade Sjedinjenih Američkih Država prema četničkom pokretu

📜 Depeša vojnog izaslanika jugoslovenske izbegličke vlade u Vašingtonu od 4. aprila 1944. Božidaru Puriću o odluci Britanaca da povuku svoje vojne misije iz četničkih štabova

📜 Depeša vojnog izaslanika jugoslovenske izbegličke vlade u Vašingtonu od 24. aprila 1944. Komandi jugoslovenskih trupa u Kairu o odluci Sjedinjenih Američkih Država za upućivanje pomoći i vojne misije Draži Mihailoviću

📜 Poruka generalnog sekretara KPJ i predsednika NKOJ-a maršala Jugoslavije Jasipa Broza Tita od 20. maja 1944. svim forumima KPJ, organima narodne vlasti i štabovima NOVJ da ne komentarišu formiranje nove jugoslovenske kraljevske vlade u izbeglištvu pre nego što dobiju zvanično uputstvo NKOJ-a

📜 Sporazum između Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije i predsednika Kraljevske jugoslovenske vlade u izbeglištvu potpisan na ostrvu Visu 16. juna 1944. godine

📜 Obaveštenje vrhovnog komandanta NOV i POJ maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita od 18. juna 1944. operativnim štabovima NOVJ i višim partijskim i političkim forumima NOB-a da je došlo do sporazuma između NKOJ-a i predsednika Kraljevske jugoslovenske vlade o borbi protiv okupatora i o obnovi zemlje

📜 Pismo predsednika NKOJ-a Maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita od 23. juna 1944. zemaljskim antifašističkim većima u Jugoslaviji članovima Predsedništva AVNOJ-a i članovima NKOJ-a o razlozima koji su uslovili sklapanje sporazuma između NKOJ-a i predsednika Kraljevske jugoslovenske vlade u inostranstvu i o konkretnim rezultatima toga sporazuma

📜 Naređenje vrhovnog komandanta NOV i POJ maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita od 10. jula 1944. šefu Vojne misije NOVJ u SSSR-u Velimiru Terziću da se hitno preko Radio-stanice Slobodna Jugoslavija objavi tekst sporazuma između NKOJ-a i predsednika Kraljevske jugoslovenske vlade u izbeglištvu

📜 Pismo Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta od avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stavu saveznika prema četničkom pokretu

📜 Izveštaj Miloša Smiljanića, šefa delegacije jugoslovenske izbegličke vlade u Italiji, od 17. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o radu na rešenju četničke krize na bazi jednakog tretmana četnika i partizana

📜 Deklaracija predsednika NKOJ-a maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita od 17. avgusta 1944. o osnovnim ciljevima narodno-oslobodilačkog pokreta Jugoslavije i o sporazumu postignutom s predsednikom Kraljevske jugoslovenske vlade dr Ivanom Subašićem

📜 Bilten delegacije jugoslovenske izbegličke vlade u Italiji od 21. avgusta 1944. o razgovorima između Tita i Šubašiča na Visu 18. i 19. avgusta 1944. godine

📜 Obaveštenje Vrhovnog komandanta NOV i POJ od 1. septembra 1944. Glavnom štabu NOV i PO Makedonije da kraljevska jugoslovenska vlada u Londonu nema pravo da vodi pregovore o jugoslovenskim granicama

📜 Naređenje Vrhovnog komandanta NOV i POJ od 18. septembra 1944. genaral-majoru Vladimiru Velebitu Vlatku, šefu vojne misije NOVJ u Londonu, za dostavljanje podataka o kapetanu korvete Eugenu Soštariću i predaju kraljevske jugoslovenske mornarice Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije

📜 Telegram vojnog izaslanika izbegličke jugoslovenske vlade u Vašingtonu od 30. septembra 1943. Komandi jugoslovenskih trupa na Bliskom istoku o potrebi snažnije propagande za Dražu Mihailovića u Americi

📜 Instrukcija Vrhovnog komandanta NOV i POJ od 3. oktobra 1944. za razgovore između predstavnika vlade Kraljevine Jugoslavije i britanske kraljevske mornarice i delegacije NOVJ oko predaje kraljevske jugoslovenske mornarice

📜 Instrukcija Vrhovnog komandanta NOV i POJ cd 7. oktobra 1944. Vrhovnom štabu za vođenje pregovora s delegacijom kraljevske jugoslovenske vlade i britanskim predstavnicima oko predaje kraljevske mornarice

📜 Poziv predsednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije od 9. oktobra 1944. dr Ivanu Šubašiću, premijeru kraljevske vlade, da dođe u zemlju na razgovore o obrazovanju jedinstvene vlade

📜 Izveštaj Eugena Šoštarića, oficira za vezu izbegličke jugoslovenske vlade sa savezničkom komandom za Sredozemlje, od 20. oktobra 1944. predsedniku vlade o pregovorima sa predstavnicima mornarice NOVJ

📜 Pismo šefa vojne misije jugoslovenske izbegličke vlade u Italiji od 4. novembra 1944. britanskom pukovniku Frindlou o problemima i teškoćama stupanja vojnih lica u Narodnooslobodilačku vojsku

📜 Obaveštenje Edvarda Kardelja od 10. novembra 1944. Vladimiru Bakariću, političkom sekretaru CK KP Hrvatske o postignutom sporazumu sa Šubašićem i dobijanju pristanka od dr Ante Mandića za imenovanje za kraljevskog namesnika

📜 Predlog britanskog ambasadora pri jugoslovenskoj izbegličkoj vladi od 2. decembra 1943. Ministarstvu inostranih poslova Velike Britanije po pitanju prekida odnosa sa Dražom Mihailovićem

📜 Izveštaj britanskog ambasadora pri jugoslovenskoj izbegličkoj vladi od 3. decembra 1943. Ministarstvu inostranih poslova Velike Britanije o uslovima prekida odnosa sa Dražom Mihailovićem

📜 Obavestenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 6. decembra 1943. britanskom ambasadoru pri jugoslovenskoj izbegličkoj vladi o politici prema Draži Mihailoviću

📜 Izveštaj britanskog ambasadora pri jugoslovenskoj izbegličkoj vladi od 26. decembra 1943. Ministarstvu inostranih poslova Velike Britanije o načinu prekida odnosa sa Dražom Mihailovićem

📜 Pređlog britanskog ambasadora pri jugoslovenskoj izbegličkoj vladi od 26. decembra 1943. Ministarstvu inostranih poslova Kraljevine Velike Britanije da odbije Mihailovićev zahtev o posredovanju u pregovorima četničkih i partizanskih predstavnika

📜 Komunike jugoslovenske izbegličke vlade od 29. januara 1945. povodom imenovanja vlade sa Ivanom Šubašićem na čelu

📜 Izvod iz knjige primljenih depeša štaba četničke vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 26. februara 1945. godine

Fotografije

Povezane odrednice

Borbe u Dalmaciji 1944. Partizanska avijacija Vrhovni štab NOVJ Borbe u Hrvatskoj 1944. Afrički front Dragoljub Draža Mihailović Anthony Eden Pokrajinski komitet KPJ za Srbiju Slobodne teritorije u oslobodilačkom ratu Dušan Simović Četničke sabotaže Božidar Purić Politički komesari u NOR-u Borbe u Lici 1942. Josip Broz Tito Centralni komitet KPJ Centralni nacionalni komitet Duane Hudson Ljubljana Vlada Sovjetskog Saveza Osvobodilna fronta Mornarica NOVJ SSSR i Jugoslavija Narodno oslobodilački odbori SAD i Jugoslavija Winston Churchill Beograd Zločini u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu Borbe u Srbiji 1942. Bratstvo i jedinstvo u ratu Danilo Kalafatović Avijacija u oslobodilačkom ratu Glavni štab Hrvatske Pale Jedinstveni narodnooslobodilački front (JNOF) Vladimir Velebit Borbe u Hrvatskoj 1942. Ivan Šubašić Grčka u drugom svetskom ratu Britanija i Jugoslavija Štampa u ratu Ustanak u Srbiji 1941. Italija u drugom svetskom ratu Borbe na Jadranu 1944. Aprilski rat Komunistička partija Slovenije Bugarska u drugom svetskom ratu Ivo Lola Ribar Henry Maitland Wilson Saradnja četnika sa okupatorom Franklin Roosevelt Vojni puč 27. marta Sava Kosanović Uprava Ujedinjenih nacija za pomoć i obnovu (UNRRA) Petar II Karađorđević Hrvatsko domobranstvo Komunistička partija Hrvatske Slobodan Jovanović Vis Edvard Kardelj Mobilizacija u oslobodilačkom ratu Radio London Adolf Hitler Kominterna AVNOJ Britanska pomoć četnicima Hrvatska seljačka stranka Radio Slobodna Jugoslavija Četnici u ustanku Borbe za Istočnu Bosnu 1942. Vlada Velike Britanije Četnici u drugom svetskom ratu Vladko Maček Borbe u Bosni i Hercegovini 1942. Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ)