Siegfried Kasche

⚔️ 31. 1. 1942. U Zagrebu održan sastanak između opunomoćenog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera, opunomoćenog generala u NDH Edmunda Glajze-Horstenaua nemačkog poslanika u NDH Zigfrida Kašea, poglavnika NDH Ante Pavelića i doglavnika Slavka Kvaternika. Oni su razmotrili situaciju u istočnoj Bosni i resili da civilnu vlast i dalje vrše organi NDH a da se sve ustaške i domobranske snage toga područja potčine nemačkoj 718. pešadijskoj diviziji.

⚔️ 2. 2. 1942. U Beogradu vođeni dvodnevni razgovori između predstavnika NDH, vođe četnika u istočnoj Bosni Jezdimira Dangića, opunomoćenog generala u NDH Edmunda Glajze Horstenaua, nemačkog poslanika u NDH Zigfrida Kašea i opunomoćenog komandu i ućeg generala u Srbiji Paula Badera. Predstavnici NDH su se suprotstavili zahtevima Dangića i generala Badera ca 17 srezova istočne Bosne pređu u nadležnost četnika i da se priključe Nedićevoj Srbiji. Odlučeno je da to područje i dalje ostane u sastavu NDH.

⚔️ 13. 11. 1942. U Zagrebu održan sastanak nemačkog poslanika u NDH Zigfrida Kašea, italijanskog opunomoćenog ministra i predstavnika ministarstva inostranih poslova NDH na kome je raspravljano o vojno-političkoj situaciji u Hrvatskoj i Bosni i o zajedničkim merama protiv NOV i POJ.

⚔️ 29. 5. 1943. Nemački poslanik u Zagrebu Zigfrid Kaše obavestio svoje Ministarstvo inostranih poslova o odnosima nemačkih i italijanskih komandi u Crnoj Gori i Hercegovini, o planovima za zajedničku italijansko-nemačku operaciju u Lici, o planu vrhovnog komandanta Jugoistoka generala Aleksandra Lera za operacije između r. Save i r. Drave i o poteškoćama u formiranju muslimanske SS divizije.

⚔️ 29. 2. 1944. Nemački poslanik u NDH Zigfrid Kaše uputio ministarstvu inostranih poslova Trećeg Rajha izveštaj o zimskim operacijama nemačkih, ustaško-domobranskih i četničkih snaga; kaže da jedinice NOV i POJ nisu ozbiljno oslabljene; naprotiv, one sada pokazuju pojačanu aktivnost.

⚔️ 0. 5. 1944. Održan prvi sastanak između predstavnika NDH Mladena Lorkovića i Davida Sinčića i rukovodilaca HSS Augusta Košutića i Ivana Farolfija. Na njemu je zaključeno: izvesti državni udar, raspustiti ustaške vojne formacije i stranačke organizacije i objedinjenim snagama domobrana i narodne zaštite preuzeti građansku i vojnu vlast u NDH; u zajednici sa četnicima popa Đujića organizovati odbranu na liniji r. Neretva - pl. Bjelašnica - r. Bosna - Vinkovci i pozvati zapadne saveznike da zaposednu dalmatinsku obalu; Anti Paveliću dozvoliti dobrovoljni odlazak u emigraciju, a dužnost predsednika Hrvatske Republike poveriti Vladimiru Mačeku. S planom puča je upoznat i Pavelić, koji se složio sa svim njegovim pojedinostima, ali je o svemu tome nesmotreno obavestio nemačkog poslanika u Zagrebu Zigfrida Kašea. Informisan o pripremama prevrata u Hrvatskoj, Hitler je odmah zatražio od Pavelića da uhapsi i internira vođe puča.