Jovan Kokot: DVANAESTA SLAVONSKA
Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument


Aktivnost Brigade u trouglu Nova Gradiška - Slavonska Požega - Slavonski Brod

 

Poslije likvidacije Podvrškog, brigada je pokušala mobilizaciju boraca u hrvatskim selima oko Nove Gradiške, Slavonske Požege, Pleternice i Slavonskog Broda. Drugi važan zadatak bila je popularizacija NOB-a i čišćenje sela od ustaških grupa i agenata.

Noću 22/23. oktobra 1942. bataljoni Brigade ušli su u sela u koja do tada nisu nikada dolazili partizani: Banićevac, Baćindol i Rešetare. Treći i 4. bataljon prošli su kroz Rešetare, rasterali ustašku stražu i postavili zasjedu na 200 metara od prvih kuća na ulazu u Novu Gradišku. Oko ponoći na zasjedu je naletio putnički automobil sa 4 šumarska inženjera iz Ministarstva šuma i ruda NDH. Automobil je zaplijenjen, a putnici zarobljeni.[1]

U čišćenju sela Banićevca, 2. bataljon je zarobio dve ustaše koje su pružale otpor iz svojih kuća, i jednog policajca koji je pucao na prethodnicu 2. bataljona prilikom ulaska u selo. U Banićevcu je zapaljena opštinska zgrada s arhivom i zaplijenjene 3 puške i kancelarijski pribor s pisaćim mašinama. Noću su na komunikaciji Nova Gradiška - Slavonska Požega porušeni svi mostovi i prekopana cesta na nekoliko mjesta. U Novoj Gradiški, tad se nalazilo 900 njemačkih vojnika, 100 ustaša, 500 legionara sa 9 artiljerijskih baterija, a počela je izgradnja baraka za smještaj novih njemačkih snaga predviđenih za izvođenje ofanzive u Slavoniji.[2]

Pred zoru 23. oktobra 1942. Brigada se povukla sa periferije Nove Gradiške i do 9 sati razmjestila u selima: Oblakovac, Ivandol, Busnovi i Opršinci, istočno od komunikacije Nova Gradiška - Slavonska Požega. Štab Brigade smjestio se u Ivandolu.

Oko 10 sati uz prisustvo zamjenika komandanta Brigade Radojice Nenezića, 1. četa 3. bataljona postavila je zasjedu na cesti Nova Gradiška - Slavonska Požega. Počela je da pada gusta kiša, koja se oko 14,30 pretvorila u pljusak. Po najvećem pljusku naišao je njemački kamion iz pravca Nove Gradiške. Na krovu kamiona nalazio se njemački vojnik s ugrađenim mitraljezom. Vatru je prvi otvorio mitraljezac Grga Sesar Kum[3] iz starog Slatnika, nedaleko od Slavonskog Broda. Ubio je njemačkog mitraljesca, a teško ranio dva njemačka podoficira i vozača kamiona. I pored toga što je bio teško ranjen, vozač kamiona je, dodajući gas, sretno umakao, ali samo do sela Brestovca. Prema kasnije dobijenim podacima, u kamionu se nalazilo 10 lica: intendant njemačkog 1. ajnzacštafel bataljona »Princ Eugen«, zatim Adam Filip i njegova žena, 1 podoficir i 5 vojnika (poginuli od nagazne mine), a vozač je kasnije umro u bolnici. Kamion je prevozio vojni ratni materijal, a 1. četa 3. bataljona ostala je bez plijena.

U protekla tri dana u selima oko Nove Gradiške, politički komesari održali su 10 političkih zborova i više grupnih razgovora i sastanaka sa narodom i omladinom. Međutim, u Brigadu se nije javio ni jedan dobrovoljac.[4] Narod i omladina su osuđivali ustaške zločine, stupali u razgovor, davali hranu, ali nisu još bili spremni da dođu u brigadu i da se s puškom u ruci bore protiv ustaša i njemačkog okupatora.

I pored očekivanih rezultata, mobilizacija u hrvatskim selima nije uspela. Pristalice HSS nastojale su da se ne opredjeljuju za NOB, pa se u toku NOB-a vodila neprekidna politička borba za mase. Glavna politička parola HSS u Slavoniji bila je: »Da se niko ne može boriti protiv vojne sile kakva je njemačka, i da treba čekati i vidjeti šta će biti na kraju rata. Jer, uvijek je bilo tako kako su gospoda odlučivala. Politička borba za hrvatske mase u Slavoniji sastojala se u borbi protiv političke linije vodstva HSS i za jedinstvo hrvatskog i srpskog naroda. Uticaj vodstva HSS na hrvatske mase bio je jedan od glavnih razloga što se one nisu brže uključivale u NOB.[5]

U prolazu kroz hrvatska sela Brigada je nailazila na proglase i letke koje je štampalo rukovodstvo HSS s pozivom da budu mirni i čekaju na završetak rata, pa tek onda da se opredjeljuju. I naša politička propaganda NOP-a u napadu na Mačeka služila se argumentima za koje dobrim dijelom hrvatski seljaci u to vrijeme nisu bili politički zreli. Ta hajka koja je tada i kasnije sprovođena protiv Mačeka u Slavoniji, išla je tada na ruku HSS, jer je izgledalo kao da je samo Maček krivac, a ne i svi ostali. To je otupljivalo oštricu protiv ustaša i odlaska u domobranstvo.11^



[1]) Zbornik tom V, knj. 9, dokument 77.

Arhiv VII, f. NOP-a, K-1482, reg. br. 24/5.

[3]) Hrabri puškomitraljezac i komesar čete u 12. slavonskoj NOU brigadi, prvoborac Brodskog partizanskog odreda koji je formiran 8. jula 1941. u šumi Cerovac. Sa Ivanom Senjukom i Ivom Lovinčićem u septembru 1941. digao je u vazduh njemački transportni voz kod sela Stupnika. To je bila prva diverzantska akcija u Slavoniji.

[4]) U ime CK KPJ i Vrhovnog štaba NOV i POJ drug Tito je 7. aprila 1942. pisao Glavnom štabu Hrvatske, između ostalog: »... nastojte da u partizanske jedinice uvlačite što više Hrvata. Pazite na odnose Srba i Hrvata. Treba učiniti sve da se taj odnos pravilno razvija. Sve dok u vašim redovima ne prerastu Hrvati, ne možete računati na potpuni upliv na hrvatske ma^e. Partizanske jedinice treba da zavoli hrvatski narod, a to će biti onda kada u njima preovladaju Hrvati. Arhiv CK SKJ, f. CK KPJ, reg. br. 1942/69071. Zbornik ..., tom V, knj. 3, strana 7, Arhiv VII, f. NOP-a, k-102, reg. br. 1/2.

[5]) Ivan Jelić, n.d. str. 71.

11?) Dr. V. Bakarić, referat na II kongresu KPH 1948. godine, str. 60.


Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument