Kulturno-prosvjetni rad u Brigadi   Lenjinova misao o značaju duhovne kulture i pismenosti u revoluciji, prihvaćena je i u 12. NOU brigadi još od njenog formiranja. Idejni začetnik i nenadmašni organizator kulturno-prosvjetnog rada u Brigadi, bio je Feđa Milić, španski borac.[1] On je bio i prvi šef Agitpropa Brigade, a njegov samoprijegorni i uporni rad ostavio je dubokog traga u Brigadi sve do kraja rata. Nepismene i polupismene borce učio je sricanju prvih slova, pomagao da napišu prvi članak za džepne i zidne novine, da recituju stihove: »Grob u žitu« i »Majka Knežpoljka« itd. Dok su se drugi odmarali, Feđa je obilazio čete i bataljone i učio borce da pjevaju o slobodi, o drugu Titu i pobjedama Crvene armije, a kad Brigada krene u noćne napade na neprijateljeva uporišta, Feđa je među prvim, s puškom u ruci, jurišao. Pored Feđe Milića, u organizaciji kulturno-prosvjetnog rada u Brigadi isticali su se politički komesari Brigade, bataljona i četa, zatim, kulturno-prosvjetni odbori koji su bili organizovani u svakoj četi i u svakom bataljonu. Program kulturno-prosvjetnog rada obuhvatio je široku lepezu aktivnosti: od formiranja kurseva za opismenjavanje boraca, recitacija, pjevačkih horova, horskih recitacija, dramskih sekcija, muzičke sekcije (brigadni orkestar) i kulturno-zabavnih priredbi koje su organizovane zajedno sa seoskom omladinom i narodom u selima kroz koja je Brigada prolazila. Kulturno-prosvjetni rad u Brigadi bio je u funkciji potrebe za širenjem duhovne kulture i humanizacije odnosa među borcima i narodom. U cjelini gledano, iako kulturno-prosvjetni rad po kvalitetu nije bio na umjetničkoj visini, on je doprineo vaspitanju boraca o lijepom i moralnom, u razvijanju pozitivnih osobina kao što su hrabrost, patriotizam, drugarstvo, nesebičnost itd. U čitavom radu najvažnije je to što su u brojnim aktivnostima kulturno-prosvjetnog rada, učestvovali borci na dobrovoljnoj osnovi. Oni su marljivo učili i, na taj način, zadovoljavali svoje unutrašnje potrebe i sklonosti koje im je rat uskratio. Zadaci Agitpropa Brigade bili su, takođe, u funkciji kulturno-prosvjetnog rada Brigade, ali i u radu sa narodom. U Brigadi je organizovana široka mreža dopisnika od boraca i starješina, koji su pisali članke za četne džepne, bataljonske i brigadne novine. Brigadni list »Brigadir« po sadržaju i tehničkoj opremi, prema ocjeni političkog komesara Brigade, Cede Grbića i komesara Divizije Marijana Cvetkovića, bio je najbolji u Diviziji. Sličnu ocjenu dobio je i Agitprop Brigade u cjelini. U njegovom radu naročito su se isticali rukovodioci i njihovi saradnici: Antun Ćosić Lala, Joco Radaković, Ljubo Mraović, Milan Cmelić, Franjo Hemetek, Gabrijel Divjanović, Jovan Bukvić, Filip-Fićo, Mladen Jovanović i dr. U toku 1944. dok se Brigada nalazila u centralnoj Bosni u borbi protiv četnika i, nakon povratka u Slavoniju, za vrijeme velikog takmičenja za najbolju brigadu u Hrvatskoj, Agitprop i brigadni list, četne, džepne i bataljonske novine, imale su višestruku kulturno-prosvjetnu ulogu u Brigadi i među narodom. U toku NOR-a izdato je preko 30 brojeva brigadnih novina i nekoliko desetina četnih džepnih i zidnih novina u svakoj četi i bataljonu. Zidne novine su, takođe, bile jedan od oblika kulturno-prosvjetnog rada, u kojima je crtežom, anegdotom i duhovitom dosjetkom prikazivan život boraca. U izradi crteža, likova boraca i pejzaža, bio je veliki doprinos Milana Cmelića, akademskog slikara tek poslije rata. [1] Pored duhovne obdarenosti imao je snagu, karakter i moralni lik svojih predaka. Na Zagrebačkom sveučilištu i u španskom građanskom ratu ispoljio je spremnost da se bori za pobjedu revolucije i vlast radničke klase. Feđa je podjelio sudbinu popularnih slavonskih junaka: Milana Stanivukovića, Nikole Miljanovića Karaule, Ivana Senjuka Ujaka, Ive Marinkovića, Nikole Demonje, Slobodana Tomića, Milana Gredeljevića, Paje Orozovića i Josipa Ružičke i dr. Feđa je rano shvatio da za pobjedu revolucije nije samo dovoljno poli^čko opredjeljenje nego i snaga karaktera. Od ličnog primjera istaknutih pojedinaca zavisi da li će mase da zavole revoluciju. Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument