Jovan Kokot: DVANAESTA SLAVONSKA
Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument


Bitka za učenje slova

 

Na tečajevima za nepismene, grupa boraca 12. slavonske brigade, čiji je politički komesar bila Mladenka Ostojić, naučila je za 3 mjeseca čitati i pisati. To su bili šesnaestogodišnji Vladimir Prodanović, hrabri mitraljezac iz sela Budića kod Bučja, te Miloš Madžor i Đuro Rosić. Sva trojica napisali su zajedničko pismo u kome su se obratili Štabu Brigade ovim riječima: »Druže komandante i druže komesare mi smo naučili čitati i pisati, a nismo znali ništa dok nismo došli u 12. NOU brigadu. Mi ćemo se truditi pa ćemo i dalje učiti, čitati i pisati. Pozdravljaju vas vaši borci Vladimir Prodanović, Miloš Madžor i Đuro Rosić«. Štab Brigade im je odgovorio i izrazio svoju radost slijedećim riječima: »Dragi drugovi primili smo vaše pismo u kome javljate radosnu vijest da ste naučili čitati i pisati. Osobito nas raduje vijest da ćete nastaviti s učenjem. Ovo vaše pismo najbolji je dokaz da je Narodnooslobodilačka vojska i najbolja škola svakoga ko u nju stupi. Pored borbe za slobodu u Narodnooslobodilačkoj vojsci se borci uzdižu politički i kulturno. Vaše pozdravno pismo primili smo kao dragu vijest. Pišite nam. Pozdravljamo vas sa Smrt fašizmu - Sloboda narodu«. Pismo su potpisali komandant Josip Antolović Hrvat i politički komesar Čedo Grbić Kedacije.[1]

Bitka za slova u 12. brigadi vodila se do kraja rata. Pored trojice navedenih boraca, u Brigadi je u toku NOR-a bilo, u prosjeku, 40-50 nepismenih boraca. Tako je u Brigadi u toku NOR-a opismenjeno preko 300 boraca. Nepismeni borci, po pravilu, bili su među najhrabrijim mitraljescima i bombašima, koji su uz to bili i veoma bistri i prirodno obdareni mladići. Partijska i skojevska organizacija postavila je u zadatak da u 12. brigadi ne smije biti nepismenih. Pogotovo ne smiju biti njeni najbolji borci, puškomitraljesci i bombaši. Na tečajevima za nepismene radilo se kada god je bilo vremena. U predahu između dve borbe, na maršu i ispod stoljetnih bukava, u seoskim kućama, baštama i voćnjacima. Na taj način u 12. brigadi organizovana je pokretna škola, a opismenjavanje je shvaćeno kao borbeni zadatak, pa se, prema njemu, tako i odnosilo. Na položaju borci su ležeći pokraj svog oružja učili slova sve dok ne počne borba. To je bilo veliko doba, kada se kultura i revolucija našla u istom stroju i na istom zadatku. Anafalbetskim tečajevima su rokovodili borci, đaci, svršeni maturanti, učitelji i studenti - članovi Partije i SKOJ-a. Tečajevi su bili samo dio veoma razvijenog kulturnoprosvjetnog rada, kojim su rukovodili kulturno-prosvjetni odbori i politički komesari četa, bataljona i politički komesar Brigade.

U Brigadi je bilo boraca čija su pera postala sastavni deo oružja, rafali od stihova kojima je utiran put do pobjede i slobode. Svojim umjetničkim i stvaralačkim radom isticali su se: Đorđe Radišić, borac i politički komesar čete.613 Anđelka Turčinović, borac 12. NOU brigade,[2]Sadik Danon, borac, politički delegat i politički komesar čete.[3] Milan Cmelić[4] koji je sa borcima jurišao na bunkere i bio teško ranjen. Dok su se njegovi drugovi odmarali, on je crtao likove puškomitraljezaca, bombaša, bolničara i bolničarki, onako kako ih je on vidio u borbi. Pored tečajeva za nepismene, u svim četama radilo se intenzivno u kulturnom uzdizanju i prosvjećivanju boraca: od uvježbavanja pjevačkih horova, recitacija, pisanja članaka za džepne i zidne novine, do literarnih grupa i dramskih sekcija.



[1] »Brigadir«, list 12. NOU brigade od juna 1943.

Maturant iz Vukovara. Napisao je nekoliko zbirki pjesama i horskih recitala, koje su po pjesničkom i umjetničkom dometu i humanističkoj poruci visoko vrijednovane i postale popularne naročito među mladom generacijom. Član Udruženja književnika SRS i aktivni društveno-politički radnik. Bio je sekretar za kulturu SR Srbije i predsjednik Kulturne zajednice SR Srbije.

Napisala je zbirku pjesama i član je Udruženja književnika Socijalističke Republike Hrvatske.

Arhitekta i član Udruženja inženjera i tehničara u Beogradu.

[4] u NOVJ od 1942. Bio borac i zamjenik političkog komesara Čehoslovačke brigade. Poslije rata završio je Pravni fakultet i bavi se slikarstvom. Njegove slike, naročito istarski pejzaži, kameni zidovi i vrata, poznati su među likovnim stvaraocima i ljubiteljima likovne umjetnosti. Član je ULUS-a

[4]) Arhiv VII, f. NOP-a k. 107 reg. br. 4-5/4.


Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument