ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 1
Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument


BR. 181

NAREĐENJE KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA OD 21. OKTOBRA 1942. POTČlNJENIM KOMANDAMA ZA SPREČAVANJE PRODORA PARTIZANSKIH SNAGA U REJON PLANINE MANJAČE I MRKONJlĆ-GRADA1

KOMANDA BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA2

Br. službeno 21-X-42 g. Javorani

Bratu Jovi Mišiću3

Po ukazanoj potrebi, imajući u vidu odlazak većeg dela vojske sa položaja ispred komunista na liniji: Crna Rijeka — Marčete, Čađavica4 i t.d., a shodno već usmeno utvrđenom sa majorom Vranješevićem.5

NAREĐUJEM

1)   Da komandanti: Drenović, Azarić i Mišić, po svaku cenu održe sadanje položaje i spreče prodiranje neprijatelja ka Trijebovu i Manjači6;

2)  Da svi u ovome slušaju savete Drenovića i potpomažu ga u radu, kao komandanta sektora i jedinica, koje su ugrožene i opkoljene, poznavaoca terena i održača veze.

Komanda će nastati i uložiti sav svoj trud, da se što pre organizuje i uputi nova i efikasna pomoć, kako bi se moglo sigurno krenuti napred i neprijatelj proterati i uništiti.

Ova pomoć može se očekivati za vreme od oko 7 dana.

KOMANDANT,

R. Radić

S verom u boga za kralja i otadžbinu!

ČLANOVI ŠTABA

Luka St. Radić Vas. Đ. Lalić Mirko M. Topić

M. P.7

Dostavljeno:

bratu majoru Vranješeviću, Bratu Urošu Drenoviću bratu Jovi Mišiću, i bratu Mići Azariću.

KOMANDA BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA U BOSNI

Poslije bježanja Borjanskog, Ozrenskog i Trebavskog odreda iz borbe protiv komunista,8 nenadležnim putem »naređeno« je mojim potčinjenim organima mojim komandantima bataljona, mjesto da je ta komanda nepraveći pizdarije kakve je napravila u tamošnjim odredima, naredila meni kao komandantu odreda koji sam dva meseca u borbi protv komunista pa sam čak morao ići i u patrolu prethodnicu pred Borjanskim odredom, ono što se ima činiti.

Osim toga Drenović ne može ni u kome slučaju biti komandant sektora jer je već dva puta upropastio svoj odred koji mu ja sa svojim ljudima spašavam i osim toga on je komandant bataljona, a ja sam komandant puka i načelnik gl. štaba za Bosnu, pa prema tome ni u kome slučaju g. Drenović ne može komandovati meni niti mojim komandantima bataljona.

Ta komanda ako uopšte može komandovati, ne treba slati pljačkaše u pomoć koji bježe ispred jedne opaljene puške, a osim svega toga pošto sam ja načelnik glav. štaba za Bosnu ovakva i slična naređenja nikako i ni u kome slučaju ne smiju se izdati bez moga potpisa, a po gotovo kad sam ja bez prekida i stalno na položaju u borbi protiv komunista.

Komandant puka »Manjača« i načelnik štaba za Bosnu:

Vuk. J. Marčetić

M. P.

1  Original (pisan na mašini, ćirilicom) u Arhivu VII, Ča, k. 204, reg. br. 50/6 (BH-V-9561/1).

2  Tako se u dokumentima često pojavljuje Glavni štab bosanskih četničkih odreda.

3 Naslov je dopisan mastilom.

4  Radi se o jedinicama 2. proleterske, 3. sandžačke i 4. proleterske (crnogorske) brigade. Opširnije, vidi Zbornik NOE-a, tom IV, knj. 7, dok. br. 123.

5  Slavoljuba Vranješevića je početkom septembra 1942. Draža Mi-hailović uputio u zapadnu Bosnu da između reka Bosne i Vrbasa orga-nizuje -tamošnje jedinice po Uputstvu br. 5. ti potčini pod svoju komandu. Po dolasku u Glavni štab bosanskih četničkih odreda, određen je za komandanta grupe četničkih odreda za operacije protiv partizanskih snaga, i to samo dok traju operacije (Arhiv VII, Ča, k. 213, reg. br. 32/2). Proces potčinjavanja četničkih jedinica u istočnoj i zapadnoj Bosni pod komandu Dražinih oficira odvajao se dugo (sve do juna 1943) i u znaku stalnog otpora ranijih komandanata. Opširnije o tome, vidi Arhiv VII, Ča, k. 204, reg. br. 17/7: zapisnik sa konferencije četničkih odreda istočne i zapadne Bosne od 1. decembra 1942. i k. 196, reg. br. l/7: izveštaj komandanta Ozrenskog četničkog korpusa od 10. oktobra 1942.

6 Drenović, Azarić i Mišić su bili komandanti kolona u napadu u rejonu Mrkonjić-Grada (Arhiv VII, Ča, k. 204, reg. br. 48/6).

7  Okrugli pečat: »Glavni štab bosanskih četničkih odreda«.

8  U borbama protiv partizanskih snaga oktobra 1942. na području Mrkonjić-Grada iz četničkog odreda »Borje« bilo je organizovano 670 četnika a iz Trebavskog odreda 62 četnika (Arhiv VII, k. 204, reg. br. 27/6 i k. 213, reg. br. 35/2). O broju četnika iz Ozrenskog odreda u raspoloživim dokumentima nema podataka. Prilikom borbi protiv partizanskih jedinica te četničke snage su se pri prvom ozbiljnijem sukobu povlačile ili bežale. O njihovoj borbenoj vrednosti pomoćnik komandanta Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda u izveštaju od 20. oktobra 1942. piše:

»Svakako ovaj put se pokazalo, da naša vojska još nije dorasla pitanjima koja joj se nameću, a isto tako i neki od njenih komandanata. Mislim da avaj put nije bilo ozbiljnijih razloga za povlačenje naših četnika iz sudbonosne borbe, koja je trebalo da donese pobedu nad komunistima« (Arhiv VII, Ca, k. 161, reg. br. 3/1).


Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument