ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 4
Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument


PISMO ŽIVKA TOPALOVIĆA, PREDSEDNIKA ČETNIČKOG CENTRALNOG NACIONALNOG KOMITETA, OD 4. SEPTEMBRA 1944. DRAŽl MIHAILOVIĆU I ČLANOVIMA CENTRALNOG NACIONALNOG KOMITETA O RADU KOD SAVEZNIČKIH ORGANA DA NARODNOOSLOBODILACKI POKRET I ČETNICI BUDU RAVNOPRAVNI PARTNERI U DALJEM RAZVOJU DOGAĐAJA1

4 septembra 1944 god. Bari

Dragi prijatelji,2

činio sam očajne napore za dve stvari: da istrgnem ove naše prijatelje iz prve tamnice i da sprečim da naši protivnici uspeju i u poslednjoj želji, u želji da učine prijateljima saveznika i Bugare i Arnaute i Madžare i Italijane i Ustaše i domo-brance, a samo nesrećne srpske nacionaliste da načine neprijateljima saveznika. Jedina smetnja da Vi izvršite pravilno i na vreme svoju istorisku dužnost jeste napad u leđa od strane Ti-tovaca i protivnika Srba i Jugoslavije. Stoga sam sve činio na bazi. . .3 prekid građanskog rata. Na osnovu razgovora, pregovora, memoara, najzad sam uspeo u isto vreme dve stvari: da mogu otići u Bari i da zajedno sa prijateljima mogu učiniti neke konkretne predloge. U Bariju sam ih snabdeo najpotrebnijim potrebama, duhovno ih osvežio, prekinuo Adamov petodnevni štrajk glađu i dobio obećanje da će biti oslobođeni sobnog zatvora. — Podneo sam preko Američke misije izvešće o predlo-zima koje smo podneli i verujem da ste to dobili. Kao obrazloženje podneli smo posebni memoar. Nemojte misliti da su odlučujući ljudi neobavešteni o stanju. Znaju oni pojedinosti i o pokretima i o ljudima koje ni mi sami ne znamo. Ali je sila Sovjeta nametnula jednu politiku Englezima sa kojom očito nisu zadovoljni ali su postali njeni zarobljenici. Samo operacije koje sad pretstoje mogu izmeniti situaciju. Čerčil je navaljivao na Tita da ne napada na Srbiju i on je to svečano obećao, ali je i to održao kao i sva druga obećanja.

Pre polaska ovamo u Bari predali smo u Rimu poslanstvima Engl. Amer. i Sovj. sav. jedan protest protivu potenciranja građanskog rata i tražili obrazovanje vlade narodne sloge. Potpisao sam ja u ime J.D.N.Z.4 i Kasafura u ime Slovenske Zaveze. Krek je saglasan, ali je u nemogućnosti da kao vladin pretstavnik u Međusavezničkoj komisiji potpisuje proteste protiv vlade.

Da li će Savezničke trupe ući u Jugoslaviju? Amerikanci vele: biće operacija protiv neprijatelja ali ne i okupacije, bar sa njihove strane ne, jer Jugoslavija nije neprijateljska država. — Naš predlog koji Vam je telegrafisan, telegrafisan je i u Vašington i u London. Ovde je dva dana engleski ministar Mek Milen, koji rukovodi balkanskom politikom. Amerikanci čine napore da nam pomognu i ne dadu nametanje režima Balkanu. Ali oni to mogu činiti samo savetima, jer je Balkan englesko vojište. Na slučaj da se naši pismeni predloži ne prime učinio sam g. Nardenu (?) usmen predlog, neka nas, kao Grke, sastave na jednu konferenciju pod predstavništvom lica koje oni odrede izdejstvuju od nas predloge za rešenje krize. Sutra ću biti u Rimu i to ću isto ponoviti i tamošnjim poslanstvima.

Izlaz se nažalost mora tražiti samo pod stalnom borbom u zemlji. Hoćete li uopće moći izdržati? U aktivnu borbu protiv Nemaca morate ući, pa ma naši napori da Vam se leđa zaštite od Tita i ne uspeli. Ako se iz ove situacije, tragičnije od Kosovske, uspete izvući biće to pravo čudo.

Bedno držanje Hrvata dovodi do očajanja.

Jedan od uzroka spoljnih uspeha Titovih jeste to (pored ruske pomoći i spretnog ubacivanja u demokratsku frazeologiju koja gospodari anglosaksonskim svetom — i o kojoj nažalost nije kod nas vođeno dovoljno računa) jeste to što je on stvorio jugoslovensku kombinaciju dok smo mi u oskudici. Hrvate nismo uspeli. Subašić je međutim svoju kartu skoro izigrao. On nije dao apsolutno nikakve rezultate, izigrao je autoritet Kraljev i osnažio Tita. Njegova je vlada nasilnika i lik-vidatora od koje se sve sa gađenjem okreće. Pre dva dana video sam Šuteja u Rimu koji je vrlo nezadovoljan, ali veli da su se oni potpuno potčinili engleskim željama, pa kuda ih to odnese da odnese, a Srbi neka gledaju šta će. Njima po nesreći nije ozbiljno stalo do Jugoslavije i svejedno im je neće li Srbi ovakvim napadima biti prisiljeni na kapitulaciju pred Rusima i tako i na napuštanje Jugoslavije.

Već je ponoć davno prošla a ja u rasvit moram ići na jedan daleki aerodrom. Verujem da nije daleko vreme kad ćemo opet poći k Vama. Ali može se desiti da nas razvoj prilika prisili da produžimo borbu pod još težim prilikama i u zemlji i u inostranstvu. Đorđe će Vas izvestiti o mojoj porodici da nam se pošalje novac. Već imamo priličan broj ljudi kurira i agitatora koji su ilegalni i koje treba hraniti i plaćati. Valja platiti i propagandni materijal. Naša je vlada još pre tri godine uredila stvari kako da ona plaća našu vojsku. Tako sad od saveznika ne dobija naša vojska ništa, a od Subašića se ne šalje plata nikome sem strogo legalnih.

Sutej tvrdi da nemaju novaca i da on toga radi mora da putuje u Ameriku. I za svaku buduću eventualnost mi treba da raspolažemo izvesnim materijalnim sredstvima u inostranstvu. Stvorimo to još ima vremena i mogućnosti. Đorđe i Zvonko i oficiri koje imamo kao kurire mogu sve sprovesti.

Sve mnogo pozdravljamo

Slobodan i prijatelji

Živko Topalović5 Ob. Za propagandu6

1  Fotokopija prepisa originala (pisanog na mašini, ćirilicom) u Arhivu VII, Ca, k. 14, reg. br. 28/2 (VK-P-454/1). Pismo je objavio dr Branko Petranović u zbirci dokumenata »Jugoslovenske vlade u izbeglištvu 1943—1945«, Beograd, 1981.

2  Odnosi se na Dražu Mihailovića i na članove CNK.

3  Tačke u originalu.

4 Skraćenice od Jugoslovenska demokratska narodna zajednica koju je, na zahtev Draže Mihailovića, formirao Živko Topalović pred sazivanje kongresa u s. Ba.

5 i 6 Potpis Živka Topalovića i belešku »Ob. Za propagandu« dopisao je olovkom Draža Mihailović.


Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument