ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 4

PRILOG II DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA 1944. GODINE

Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument


BR. 3

ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. SA SASTANKA ODRŽANOG 17. i 18. AVGUSTA U KOMANDI JUGOISTOKA POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ1

[Prilog]

Podloga za diskusiju uz ponudu za pregovore Draže Mihailovića

U nastavku ranijih želja za pregovorima pojedinih četničkih podvođa u cilju zajedničkog vođenja borbe protiv Titove gerile i sa željom da mu se liferuje oružje, Draža Mihailović je na najrazličitije načine i u formi hitnosti ponovo izražavao takve želje.

Pritom je on sad i zvanično uključio premijera Nedića, koji podvlači želje četnika i koji je zbog njih zatražio razgovor s Vojnim komandantom Jugoistoka. Treba računati s tim, da će se Nedić predstaviti kao govornik jednog srpsko-nacional-nog fronta jedinstva i da će istovremeno ponuditi demisiju svog kabineta.

2.) Ponuda za pregovore Draže Mihajlovića predviđa sledeće bitne tačke:

a)   Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b)    Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c)   Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e)    Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f)   Draža Mihailović moli da se stvori prijatelj skije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g)   U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spre-če vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.

3.) Kao motivi za manje ili više ultimativno postavljenu ponudu za pregovore ocrtavaju se:

a)   Akutna opasnost u kojoj se Srbija nalazi usled upada komunističke Titove gerile.

b)   Nužda, da se sada formira jedan srpski jedinstveni front protiv komunista,

c)   Zabrinutost pred verovatnošću, da će deo četničkih pod-vođa, spoznajom nedostatnosti sopstvenih borbenih snaga i izostanku dovoljne podrške oružjem, preći Titu.

d)   Bojazan od pojava dezorganizacije u četničkim bandama,

e)    Spoznaja da je sadašnja vlada u izgnanstvu u suštini prohrvatski orijentisana (Tito i Subašić).

f)    Spoznaja, da se u slučaju odlaska nemačkih trupa Srbija mora braniti od naroda koji s njom graniče, a koji ne priznaju srpske hegemonističke pretenzije,

g)   Činjenica da Anglo-Amerikanci ni u bližoj budućnosti neće biti u stanju da preduzmu stalno snabdevanje oružjem pokreta Draže Mihajlovića. Obziri Anglo-Amerikanaca prema Rusiji ne dozvoljavaju otvorenu podršku nacionalno orijentisanog Draže Mihajlovića.

4.) Nemačka rasmatranja uz to:

a) U vojničkom pogledu:

al) Svako pojačanje sopstvenih snaga mora u osnovi

da važi kao poželjno,

a2) Stvarna podrška može se očekivati samo od takvih formacija koje su obučene i koje se disciplinovano podvrgavaju komandovanju,

a3) Liferacije oružja bandama su u principu nepoželjne, pošto mogu da postanu nosioci oružja protiv nemač-kih trupa,

a4) Međutim, neisporučivanje oružja mora danas da dovede do apsolutne rezignacije a time praktično i do neprijateljskog držanja,

a5) Posledica toga je ponovno oživljavanje prepada i sabotažnih akata na području Srbije, blokada željeznica i drumskih veza i vezivanje daljnjih nemač-kih snaga, koje i ne postoje.

b) U političkom pogledu:

b1) Na najvišem mestu predložena samo opciona obećanja su otklonjena.

Njihovo ponovno predlaganje je potrebno s obzirom na sada dosegnutu fazu razvoja u Srbiji i obzirom na razvoj na drugim frontovima.

b2) Nepristanak na ponudu za pregovore dovodi do krize vlade u Srbiji, do zaokreta pojedinih četničkih bandi ka Titu i do apsolutnog neuspeha politike koju smo do sada vodili u Srbiji.

b3) U slučaju negativne odluke, Draža Mihajlović je praktično prisiljen da traži oslonac na drugoj strani, koji može biti kupljen samo neprekidnim izvršavanjem naređenih sabotažnih akata.

b4) Negativni odgovor Draži Mihajloviću praktično predstavlja veleuspeh Anglo-Amerikanaca, koji time u srcu Balkana dolaze u posed jednog antikomunističkog izolacionog sredstva {tampona).

b5) Ne srne se prevideti, da je u slučaju, da Englezima uspe da Narodno-oslobodilačku vojsku, za koju su pretežnim njenim delom još ni danas ne može reći da je osvedočeno komunistička, potčine svojim ciljevima, moguće stapanje Narodno-oslobodilačke vojske s četničkim bandama. S tim u vezi se ukazuje na to, da je kralj Petar s jedne strane priznao Narodnooslobo-dilačku vojsku, a s druge strane sada kao i ranije poseduje poverenje Draže Mihailovića. Fuzija oba pokreta je dakle potpuno moguća, naročito kad se uzmu u obzir nacionalne odluke koje su priznate u Narod-no-oslobodilačkoj vojsci i pri naročitom interesu, koji engleski premijer pokazuje za ličnosti Tita i Šuba-šića.

c) U privrednom pogledu:

Prikupljanje žetve, seča stabala i eksploatacija vi-sokovrednih minerala u sadašnje vreme mogući su samo pomoću četničkih bandi. Raskid veza s četnicima dovodi u Srbiji u pitanje celokupno dobijanje dobara.

5.) Predloži za vođenje pregovora: a) s Nedićem

al) U načelu treba da dođe do izražaja spremnost za pristanak na predloge Draže Mihajlovića,

a2) Predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta treba pozdraviti,

a3) Treba obećati spremnost specijalnog opunomoćenika Ministarstva spoljnih poslova za razgovor s Dražom Mihajlovićem,

a4) Treba izraziti nameru vršenja isporuka oružja,

a5) Treba razmisliti o obećanju da će se stvar ponovno izneti pred Firera.

b) S Dražom Mihajlovićem:

treba raščistiti:

b1) Zašto ponuda Draže Mihajlovića dolazi u vreme, kad vojnopolitička situacija Rajha izgleda slabo povoljna?

b2) Kakav je stvarni odnos Draže Mihajlovića prema Englezima odnosno prema Amerikancima? Posebno, da li su usledili dogovori na dugačak rok i obećanja materijalne prirode?

b3) Šta je poznato o Teheranskim zaključcima?

b4) Sta zna Draža Mihajlović o invazionim namerama?

b5) Šta je poznato o političkom razvoju u Bugarskoj?

Treba obećati:

b6) Isporuke oružja.

b7) Obuku četničkih bandi, koje su se do sada dobro pokazale, kao takvih i s oružjem koje im treba is-poručiti, pošto bi davanje oružja neobučenim jedinicama imalo za posledicu opasnost skorog prepuštanja oružja komunističkom neprijatelju.

b8) Zahtev za daljim količinama oružja kod Vrhovne Komande Vermahta obzirom na neograničenu spremnost za zajedničku borbu protiv komunizma kao i obzirom na obavezno obećanje, da isporučeno im oružje nikad neće upotrebiti protiv nemačkog Vermahta.

6) Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i ko-mandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, ima najuže veze s četnicima i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.

Povrh toga, takvo regulisanje oslobađa vojne jedinice za borbu na glavnoj borbenoj liniji i u zonama borbenih dej-stava koje leže pozadi nje.

4 primerka 1. primerak

Strogo poverljivo

Obaveštajno (Predstavnik Min. spolj. poslova Glavni štab, 18. 8. 44.

Predmet: Dogovori Komandanta (Jugoistoka) 17. i 18. 8. po pitanju Srbija-Draža Mihajlović2 i Grčka Dogovor 17. 8., 18.00 časova o ponudi za pregovore Draže Mihajlovića i prijemu Nedićeve vlade po Vojnom komandantu, predviđenom za istu večer.

Komandant Jugoistoka3 daje pregled situacije prema podlozi za dogovor (uporedi prilog).4

Vojni Komandant i Sef operativnog odelenja Komandanta Jugoistoka su iz načelnih vojnih razloga za saradnju s četnidima pristajanjem na predlog za pregovore Draže Mihajlovića.5 Teškoću treba videti u tome da veliki zahtevi za naoružanjem Draže Mihajlovića ne mogu biti zadovoljeni iz sopstve-nih zaliha pa ni u ratama. Sef operativnog odelenja Komandanta Jugoistoka stoga predlaže, da se pri razgovorima ne diskutuje o visini zahteva za naoružanjem, nego da se Izjavi spremnost za organizovanje četničkih formacija, njihovu obuku i naoružanje prema planu, da se za to raspoloživo oružje stvarno oslobodi a da se pri pregovorima dalje davanje oružja učini zavisnim od toga kako će se pokazati prve četničke grupe.

Vojni komandant smatra, da će pri hitnosti zahteva Draže Mihajlovića, ovaj insistirati da se odmah izdaju veće količine oružja i da se neće upuštati u obuku na duži rok.

Poslanik Nojbaher (Neubacher): Započinjanje razgovora s Dražom Mihajlovićem na osnovu sadašnje ponude je pitanje visoke politike, koje, obzirom na opreznu obazrivost prema srpstvu koje postoji kod vodstva Rajha, može da bude re-šeno samo po vodstvu Rajha.6 Sada je bez dvojbe odlučujuća faza u situaciji na Balkanu uopšte. Specijalni opunomoćenik smatra smionu politiku potrebnom baš u srpskom centralnom području.

Draža Mihajlović je neosporno dokazao,

1.  da želi da održava primirje s okupacionim silama i

2.    da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.

Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju an-tikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje. Termini, koji su sa srpske strane ultimativno postavljeni za nas nisu od značaja i treba ih oceniti samo kao izraz za to, da je Draža Mihajlović u škripcu i da treba hitnu pomoć.

Draža Mihajlović se ravna verovatno na osnovu sledećih rasuđivanja.

1.    Osnovna politička procena situacije, kojom su obuzeti svi antikomunistički krugovi svih zemalja Jugoistoka: Sta će se desiti kad bi Nemci napustili područje i nacionalne snage bi se same morale odbra-niti od crvene opasnosti?

2.   Visoki gubici Draže Mihajlovića u južnoj Srbiji.7

3.    Pojačani loš odnos, u pogledu kvaliteta i količine naoružanja, prema Titovoj gerili koja je naoružana cd Engleza.

4.    Opasnost od mrvljenja organizacije Draže Mihajlovića od straha pred Titovom nadmoći.

5.   Nesigurnost u redovima podvođa, među kojima se ne nalaze samo srpski idealisti, nego nedvojbeno i banditski karakteri.

Na nemačkoj strani treba raščistiti pitanje, koliko treba rizi-kovati. Specijalni opunomoćenik namerava, da prema vodstvu Rajha zastupa stanovište potrebe rizikovanja, osim u slučaju da protiv očekivanja mogu da budu dovedene dodatne ne-mačke divizije za umirenje srpskog područja. U svetlu bugarskog stanja i nesigurnosti, srpsko pitanje će sada možda naći pozitivniju ocenu kod vrhova. Čvrstini srpskog područja treba težiti politički i vojnički svim sredstvima: doslednim održavanjem kursa za zamenu novca i materijalnom podrškom i ohrabrenjem Srpstva postoji poslednja šansa da se Srbiju ponovo učini antikomunističkim izolacionim sredstvom (tamponom).

Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.8 Bez stvarne pomoći s nemačke strane Nedić se neće moći dugo držati. Pri prijemu njegovog kabineta po Vojnom komandantu koji predstoji, moraju stoga sve želje koje svakako treba s njegove strane očekivati, da budu primljene s pozitivnim interesom i treba staviti u izgled brzo pribavljanje odluke.

Komandant Jugoistoka i Vojni komandant isto tako izražavaju ubeđenje, da se mora raditi brzo i temeljito. Specijalni opunomoćenik se u svom davanju izveštaja o srpskom pitanju Ministarstvu spoljnih poslova može pozvati na to, da njegovo shvatanje dele u svakom pogledu i vojne instance.

Poslanik Nojbauer (Neubauer) smatra obustavu antine-mačke propagande od strane Draže Mihajlovića kao potrebni preduslov da bi se u firerovom glavnom štabu predloži za saradnju mogli zastupati s izgledom na uspeh.

Sef operativnog odelenja Komandanta Jugoistoka označuje materijalnu mogućnost ispunjenja zahteva za oružjem kao neznatnu. Brojke stoga ne smeju za sada biti navedene, dok se može dati obećanje, da četničke bande budu naoružane slično tako dobro kao i druge velike jedinice koje su u Srbiji s naše strane naoružane. U početnom stadijumu celishodan je oslonac na Srpski dobrovoljački korpus, jer za Srpski dobrovoljački korpus nije potrebno specijalno odobrenje. Oružje treba dati samo u takvim količinama, za koje može biti data i dovoljna količina municije. Davanje oružja, za koje uskoro neće biti municije, moralo bi s protivne strane biti shvaćeno kao kršenje date reči.

Savetovanje 18. 8. 10.30 časova o saradnji s Dražom Mi-hajlovićem i budućoj poEtici u Srbiji.

Finansiranje Vermahta u Grčkoj.

Srbija

Vojni komandant Jugoistoka izveštava o prijemu Nedi-ćevog kabineta prethodne večeri (uporedi protokol o pregovorima Vojnog komandanta). On nabacuje pitanje, da li ne-mačka strana može da primi delimično oštro formulirane prigovore sa srpske strane. Političku situaciju treba oceniti kao ozbiljnu, pošto je na premijera bez sumnje izvršen snažan pritisak od strane ekstremnih elemenata (Jonić).9

Poslanik Nojbaher: Unutarpolitički, Nedić mora da je bio pod snažnim pritiskom (Ljotić10 i drugi), koji ga je izgleda prinudio na preoštre zahteve i protiv svojeg boljeg ubeđenja. Apstrahirajući ovu unutarpolitičku nuz-pojavu, ostaje kao osnovna činjenica, da Nedić govora i dejstvuje pod opravdanim utiskom vrlo ozbiljne situacije na srpskom području. On se oseća razočaranim s nemačke strane i vidi divovski veliko komunističko ugroženje Srbije iz susednih zemalja Hrvatske i Bugarske već oživotvoreno u južnoj Srbija. Nedićevo izlaganje se sastojalo iz 3 dela

a)   Protest protiv lošeg postupanja

b)   Uzvik upomoć iz ubeđenja da je za Srbiju najveća opasnost u odlaganju

c)   Konkretni predlog: Momentana izgradnja srpske vojske, masovna mobilizacija (levee en masse) Srpstva protiv crvenog partizanstva.

Ultimativni nastup Nedića objašnjava se:

a)   zbog navaljivanja Draže Mihajlovića

b)   zbog lične zabrinutosti

c)   huškači u vladi, kod kojih je možda namera da dokažu da nemačka strana uopšte nije u stanju da ispuni zahtev za naoružanjem.

Specijalni opunomoćenik smatra za celishodno, da se treba složiti s Nedićevim zahtevom da se municija odmah izda, pošto srpska situacija stvarno zahteva brzu nemačku odluku a srpska strana (Nedić) treba momentani podstrek.

Načelnik Štaba Komandanta Jugoistoka utvrđuje, da je pri nestašici pešadijske municije, bez novih dodela, kao momentana mera moguća u najboljem slučaju samo jedna gesta, čiji obim još treba da bude iznuđen po Komandantu pozadine (orijentacija: 500.000 metaka). Načelnik štaba Vojnog komandanta Jugoistoka ukazuje na to, da je municija sredstvo komandovanja i da kod podele koju bi vršili Srbi postoji opasnost od rasipanja. Načelnik štaba Komandanta Jugoistoka izjavljuje, da ovde treba da važi namerno izdavanje municije kao političko sredstvo.

Poslanik Nojbaher predlaže kao sledeći korak:

1.   U političkom pogledu neproblematična momentana mera davanja municije i podela po srpskoj vladi.

2.    Pozitivan stav prema nameri Nedića da kupi oružje van Srbije. O poreklu i količinama neka Nedić dade podatke, da bi se moglo otkloniti političku reakciju.

3.    Podnošenje izveštaja o srpskoj situaciji, koji će biti u saglasnosti jedan s drugim od strane Komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika s molbom za skoro zajedničko iznošenje Fireru s ciljem, da se postigne pozitivno rešenje ponuda Draže Mi-hajlovića.

Preduslov za direktne razgovore s Dražom Mijalovićem

jest:

a)  Potpuno pretresanje i rasčišćavanje s Nedićem.

b)  Sankcionisanje novog političkog kursa po vodstvu Rajha

Pre tog raščišćavanja, direktni razgovori s Dražom Mihajlovićem ne mogu se celishodno voditi. Svaki dogovor s Dražom Mihajlovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera Draže Mihajlovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.

Načelnik štaba Komandanta Jugoistoka ponovno označava utanačenja s Dražom Mihajlovićem, kao vojnički potrebna i ukazuje na potrebu konsolidovanja Crne Gore, koja je oslobođena pod borbom 1. brdskoj diviziji. Nemačka strana mora bezuslovno da obezbedi, da pritom, od momentano dobro umirenih muslimanskih područja Sandžaka i Kosova koji se nalaze u izgradnji, Srbi budu daleko držani, da tamo ne izgubimo obraz (Opasnost od novih pokolja po Srbima — Đuri-šić).11

Učesnici na Komandantskim diskusijama 17., 18. 8

17. 8                                                                        18.8.

Komandant Jugoistoka                                           osim toga:

Komandant                                                               Načelnik

Sef operativnog

Sef obaveštajnog

Predstavnik Min. Spolj. Poslova

Specijalni punomoćnik Min. Spolj. Poslova

Poslanik Nojbaher (Neubacher)

V.L.R Junker                                                       G.R. Brude

K-da Vazduhoplovstva Jugoistoka

Komandant

Načelnik                                                                samo 18.8.

Vojni Komandant Jugoistoka

Komandant

Načelnik

Sef Obaveštajnog

Komandant SS i policije

Grupenfirer Berenc12 (Behrends)

1Snimak originala (pisanog na mašini) u Arhivu VII, NAV-T-311, r. 192, S. 565—582.

2U nemačkim dokumentima Dražino prezime je napisano i kao »Mihajlović« i kao »Mihailović«; Redakcija to nije ispravljala.

3Komandant Jugoistoka je bio baron fon Vajks Maksimilijan (Freiherr von Weichs Maximilian), i to od 22. avgusta 1943. do 25. marta 1945, kada je na njegovo mesto došao general-pukovnik Alek-sander Ler (Alexander Lohr).

4Nalazi se u nastavku dokumenta.

5Vidi u ovom prilogu dok. br. 1.

6O tome je Hitleru referisano 22. avgusta 1944 (Zbornik NOR-a, tom XII, knj. 4, dok. br. 112 i 114).

7Radi se o neuspelim nemačko-četničkim dejstvima u operaciji »Trijumf-«, koja je kod nas poznata kao topličko-jablanička operacija (vidi dok. br. 2, nap. 11 i dok. br. 5), kao i o neuspelom pokušaju četnika da spreče prodor Operativne grupe divizija NOVJ preko Kopao-nika (vidi dok. br. 4, nap. 2 i dok. br. 21, 23 i 25).

8Milan Nedić, predsednik srpske kvislinške vlade, i Draža Mi-hailović su se, polovinom avgusta 1944, tajno sastali u selu Ražani (kod Kosjerića) i dogovorili o zajedničkoj borbi protiv jedinica NOVJ. Iz tog sporazuma proizašle su i sve kasnije konkretne akcije i mere oko sporazumevanja sa Nemcima (Zbornik NOR-a, tom XII, knj. 4, dok. br. 112, nap. 19). U ovom prilogu vidi dok. br. 4.

9Borivoje.

10Dimitrije.

11Pavle.

12Herman (Hermann).


Sadržaj Prethodni dokument Sledeći dokument