Miodrag Zečević
profesor Univerziteta
Jovan R Popović
direktor Arhiva Jugoslavije
III tom
SAOPTENJE BR. 7
Dravne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača
Bezbrojni su zločini koje su italijanski faistički okupatori zajedno sa ustaama i četnicima izvrili u Dalmaciji i Hrvatskoj. Spaljena su čitava naselja, opustoeni čitavi krajevi, pobijeno je na hiljade ljudi, ena, staraca i dece. Spaljeno je na stotine mirnih građana u njihovim sopstvenim domovima. Hiljadama ih je mučeno na najzverskiji način.
Naloge za unitavanje stanovnitva najčeće je potpisivao sam komandant vie komande italijanske vojske za Sloveniju i Dalmaciju, general MARIO ROATA.
Neposredni naredbodavci i izvrioci zločina o kojima je u ovome saoptenju reč, pored generala ROATE; jesu komandant italijanske divizije "Re" general PELIGRA; TAB IV bolonjskog bataljona - skvadrista; ef italijanske civilne uprave-sreza Čabra, commissario civile NANJA; denuncijant i rukovodilac pokolja i pljačke naeg naroda; VINKO STEFANČIĆ, iz Starog Laza, denuncijant; MIJO SAVOR, orunik NDH, denuncijant; VINKO SKENDER, denuncijant, na čije su dostave ljudi mučeni i ubijani.
Rezultat italijanske okupacije sreza čabarskog
1) "Aneksija" sreza čabarskog u Gorskom Kotaru od strane faističke Italije ("Territorio annesso, aggregato alla provincia di Fiume") kako su okupatori govorili, trajala je 29 meseci. Istoriski kratko vreme, ali dovoljno za varvare dvadesetog veka da ognjem i mačem pokuaju istrebiti starosedelačko hrvatsko stanovnitvo.
Do rata imao je Čabarski srez oko 10.000 stanovnika. Prema do sada prispelim nepotpunim podacima, Italijani su ovde pobili 132 čoveka, među kojima 20 staraca, 3 ene i troje dece. Ali broj pobijenih svakako je mnogo veći. Samo prilikom jedne ofanzivne operacije u julu 1942. vojnici divizije "RE" ("crvene kravate") pobili su u selu Hribu, optine Gerovo, oko 40-60 ljudi, a leeve su bacili u vatru. Sve preivelo stanovnitvo oterali su u koncentracione logore, odakle se ni do danas jo niko nije vratio.
U koncentracione logore u Italiji italijanske okupatorske vlasti oterale su sa područja ovog sreza oko 4.500 ljudi, dakle skoro polovinu celokupnog stanovnitva. Italijanski logori su rasputeni, ali se iz njih jo nije vratilo 1319 ljudi.
Faistička milicija i italijanska kraljevska vojska spalili su i do temelja poruili u ovom srezu 869. kuća za stanovanje i 1470 drugih zgrada, dok su 37 kuća i 112 gospodarskih zgrada teko otetili. Opljačkali su i oterali u Italiju 1024 goveda, 50 konja i 570 svinja. Pokretnine, kao rublje, čarave, novac, dragocenosti, strpali su italijanski vojnici u svoje rance, dok je pokućstvo izgorelo.
Italijanska kraljevska vojska u lovu na ljude
U julu 1942. u toku "ofanzive" kraljevske italijanske divizije "RE", pod konandom generala Peligra, protiv golorukog neboračkog čabarskog stanovnitva varvarski su unitene optine Čabar, Gerovo, Trće, Pleće i Prezid.
U optini Gerovo, poto su prethodno opljačkana, spaljena su sela Vode, Smrečje, Mali Lug i zaseoci pod zajedničkim imenom Hrib. Celokupno stanovnitvo tih sela, muko i ensko, staro i mlado, pa čak i nejaka deca, oterano je u koncentracione logore.
U optini Prezid opljačkana su i spaljena sela Kozji Vrh, Kranjci, Lantari, Bazli, Milanov Vrh i Runci. Narod ovih sela bio je jo ranije silom preseljen u Prezid, a tada je oteran u koncentracione logore.
Najzverskije postupala je italijanska soldateska tada u selima Čabarske sptine. Prestraeno stanovnitvo begstvom se sklanjalo u okolne ume. vojnici italijanske vojske priredili su pravi lov na ljude. Uhvaćene rtve, nenaoruane, koje nisu davale nikakva otpora, dovodili su pred njihove zapaljene domove i tu ih streljali. Jednom prilikom su masu pohvatanih ena, Ijudi i dece doveli u sedite optine Čabar i tu izdvojili 26 ljudi. Četrnaestoricu su streljali 26 jula na groblju u Čabru, a narednog dana streljali su na istom nestu jo dvanaestoricu. Sve ostalo stanovnitvo - oko 1100 ljudi - oterali su u koncentracione logore.
21. jula italijanski vojnici upali su iznenada u selo Crni Lazi, optina Trće, pohvatali sve stanovnitvo i oterali u logore, sve opljačkali, stoku odagnali, a kuće do poslednje popalili. Istu sudbinu dozivelo je selo Ravnice s om razlikom, to su tu streljali tri čoveka. U selima Ferberčeri, Sokoli, Prleti, Panci, Kraljev Vrh, Vrhovci, Lazi, Srednja Draga, Markov Hrib i Prkutova Draga popalili su preko 200 stanbenih zgrada, 247 gospodarskih zgrada, pokretnine i stoku opljačkali, a vie od 600 ljudi oterali u logore.
U optini Pleće opljačkana su i popaljena do temelja sela agari, Okrivje, Poarnica, Kamenski Hrib, Podstena i delom selo MandIi. U logore je oterano oko 600 ljudi. Prilikom paljevine i pljačke sela Kamenski Hrib ubijen je jedan starac, dve ene i jedno malo dete u majčinom naručju.
Ovim unitavanjem Čabarskog sreza rukovodio je ef italijanske uprave u srezu, commissario civile, NANTA.
Italijani pretvaraju Grobničko polje u groblje
1) U ranu zoru 12. jula 1942. opkolila je italijanska vojska (IV bolonjski bataljon- skvadrista) selo Podhum na Grobničkom Polju. Sav narod toga sela, mukarce, ene, decu i starce, isterali su iz kuća onakve kakvi su bili u posteljama. Na mestu "Banja" kraj sela Soboli pobili su 127 ljudi, sve mukarce od 15-55 godina sela Podhuma. A one koje nisu streljali, ene, decu i starce, potrpali su u kamione i odveli u internaciju.
Samo selo Podhum potpuno su opljačkali. Odveli su sve to su mogli, oterali 850 krava, 4.000 ovaca i drugu stoku. Opljačkavi selo zapalili su ga, te nijedna zgrada nije ostala.
2) 20. jula 1942. italijanska vojska opkolila je selo Cernik, takođe na Grobničkom Polju. Iz kuće su isterali porodice Stilinović Marjana, Markovčić Filipa, Miculinić Tome, Subotinčić Alojza, Mavrinac Matije i Zeelić Antuna i sve ih strpali u dva kamiona. Kod mesta Potpoli na cesti Svilno-Orahovica streljali su pred očima njihovih porodica: Stilinovic Marjana, Markovčić Filipa, Miculinić Tomu, Subotinčić Alojza i Mavrinac Marjana, sina Matijilog.
Dok su jedni streljali ove ljude, drugi su pljačkali njihove kuće, i zatim ih popalili, a stoku oterali.
Italijani unitavaju jedno za drugim
<>1) U decembru 1941. provalila je italijanska vojska u optinu Drenicu, srez Ogulin. Čim su zaposeli taj kraj, pozvali su narod u sedite optine tobo da mu daju dozvole za slobodno kretanje. Kad se skupilo dovoljno naroda, opkolili su skup i izdvojili 500 mladih ljudi. Zatvorili su ih u pravoslavnu crkvu u Drenici, gde su ostali preko noći, strahovito pateći od zime. Sutradan su ih gladne i ozeble, vezane konopcima odveli u Jasenak i tu ih zatvorili u pravoslavnoj crkvi u kojoj je bila voda do kolena. Kraj crkve su streljali četmaestoricu, među kojima su bili: Kosanović Milan, učitelj iz Drenice, Trbović Marko iz Trbovića, Tatalović Jovo iz Drenice, Tatalović-Pape Jovo iz Papea, Tomić Nikola iz Tomića.
Ostale su jo tri dana drali u crkvi, a zatim ih po dubokom snegu odveli u Ogulin u kaznionu zvanu "Kula". Tu su ih ispitivali i tukli volovskim ilama do nesvesti. Nakon ovakvog ispitivanja, a bez ikakva suđenja, streljali su kraj ogulinskog groblja "Sv. Jakova" 16 mladića, među njima: Maravića Lalina Nikolu iz Vrnjca, Maravića Inja Nikolu iz Vrnjca, Radulović Vasilja iz Radlovića i druge. U internaciju su oterali 96 lica od kojih su streljali estoricu, a među njima Radulovića Popovića Simu iz Radlovića i druge.
2) 21. septembra 1942. poduzela je italijanska vojska ofanzivu na Drenički kraj sa 35.000 ljudi. Prolazeći kroz sela ta varvarska horda pljač kala je i unitavala sve do čega je dola. Nijednu kuću nisu potedeli. Tom prilikom uhvatili su oko 600 ljudi i odveli ih u koncentracione logore Kraljevice i Bakra. A tu su mnoge od njih dokrajčila nova mučenja, glad i bolesti.
Italijanski oficiri lično streljaju
1) Između 20. i 25. maja 1942. upala je u mesto Mrkopalj u Gorskom Kotaru italijanska vojska sa jednim odredom ustaa, iako u mestu nije bilo nijednog partizana, italijanski oficiri počeli su hapsiti civilno stanovnitvo.
Narodni izrodi Vinko Stefančić iz Starog Laza, Savor Mijo, orunik NDH i Skender Vinko denuncirali su, i na njihovu prijavu se odmah streljalo. Tako su Skender Anton i Pakvan Valentin (oba iz Mrkoplja) na dostavu izdajice Skendera osumnjičeni kao komunisti, streljani iz revolvera od strane jednog italijanskog oficira koji jo nije identifikovan, na licu mesta bez ikakva ispitivanja. Na prostu tvrdnju Savora da su komunisti, streljani su: Ljudevit Srečec i Vukelić Slavko, oba iz Mrkoplja, Alber Matija, i sin mu Dragutin iz Mrkopaljskog Tuka. Da bi zadovoljili i elju ustaa za ubijanjem, Italijani su predali ustaama Golik Marijana iz Mrkoplja, Siker Antuna, Mihelčić Antuna i Juričić Antuna, sve iz Begovog Razdoblja, te Antuna zvanog ugan iz Starog Laza. Njih su ustae streljale u Begovu Razdoblju istog dana.
U Mrkoplju Italijani su potpuno opljačkali 48 kuća.
2) Polovinom jula 1942.
bataljon "Triestino" italijanske faističke milicije opljačkao je i popalio celo mesto Brestova Draga
(optina Mrkopalj) u Gorskom Kotaru. Pri tom su ubili 50 godinjeg Kauzlarić Pavla i Tomić Valentina iz istog mesta.
3) Početkom
jula 1942. jedinice italijanske vojske zajedno s ustaama
opljačkale su i do temelja spalile selo Mrkopaljski Tuk (optina Mrkopalj). Tom prilikom su zverski ubili 80-godinju staricu Mrvo Maricu i 70-godinjeg starca Mrvo Nikolu.
"Ubiti svakog građanina..."
Bezdunost italijanskih okupatora ogleda se u svakom njihovom delu, u svakom naređenju, no naročito je karakterističan jedan dokumenat iz arhive italijanskog obavetajnog oficira vie komande II armije (Comando superiore FF. AA. - "Slovenia-Dalmazia") pod oznakom II i napomenom tajno (secreto), redni broj 800, od 16. januara 1943. To je naređenje za zimske operacije (operazioni invernali) u kome se italijanskim komandama V korpusa, generalu komandantu XVIII korpusa i generalnoj intendanturi Supersloda između ostalog na .strani 5, izdaje naređenje u alineji VIII, da pripadnici italijanske regularne vojske ubiju svakog naeg građanina koga na području operacija nađu, bez obzira na to da li ima oruja ili nema. U toj naredbi zapoveda se dalje, da se svi mukarci koji se nađu izvan područja operacija, i to od petnaeste godine navie, bez obzira na rasu i veru, zanimanje ili dunost, upute u koncentracione logore, a sve kuće koje im izgledaju radi veze s partizanima sumnjive, da se porue. Sva pohvatana lica imaju se upućivati u koncentracione logore prema naredbi italijanske generalne intendanture vrhovne komande za Sloveniju i Dalmaciju.
Ovaj nalog za unitavanje naeg mirnog stanovnitva potpisao je komandant vrhovne komande italijanske vojske za Sloveniju i Dalmaciju (Supersloda), general MARIO ROATA, a na tom aktu nalazi se i oznaka da se moe dati na čitanje samo najpouzdanijim licima.
Usled ovog naloga generala italijanske regularne vojske MARIA ROATE unitena su mnoga naselja i poklano na hiljade nevinog stanovnitva Dalmacije, Like, Korduna i Gorskog Kotara, a odgovornost za to snosi u prvom redu komandant italijanske regularne vojske, koja je u tim krajevima nae zemlje, uz vojne operacije, vrila i prosta razbojnička nasilja.
Na osnovu gore utvrđenih okupatorskih zločina počinjenih nad narodom Hrvatske, utvrđuju se kao zločinci svi odgovorni ministri italijanskih faističkih vlada pod čijom su vladavinom ovi zločini izvreni, kao i svi odgovorni činioci italijanske Vrhovne komande i njenih tabova na teritoriji Hrvatske, a posebno se utvrđuju kao zločinci posredni i neposredni izvrioci iznesenih zločina: komandant Vrhovne komande italijanske vojske za Sloveniju i Dalmaciju MARIO ROATA; komandant general PEUGRA kao i svi članovi taba divizije "Re" i taba IV bolonjskog bataljona skvadrista; ef italijanske civilne uprave sreza Čabar commissario civile NANTA; kao i izrodi i izdajice naeg naroda VINKO STEFANČIĆ, iz Starog Laza, SAVOR MIJO, orunik N.D.H., SKENDER VINKO iz Mrkoplja.
Dravna komisija smatra da svi ovi zločinci moraju biti strogo kanjeni za zločine počinjene nad naim narodom.
Sekretar Dravne komisije, ,
dr Ivan
Grgić, s. r.
advokat
Pretsednik Dravne komisije
Dr Duan Nedeljković, s. r.
profesor Univerziteta