spisak
Badel Slavka Marijan

Rođen je 3. srpnja 1920. godine u Koprivnici, Hrvatska, u imućnoj trgovačkoj porodici. Njegov otac Slavko i stric su, u neposrednoj blizini Zagreba, u Sesvetama, osnovali tvornicu alkoholnih pića. Školu je učio u Zagrebu, a četvrti razred gimnazije i niži tečajni ispit s uspjehom je položio 1934/35. u gimnaziji na otoku Krku.

Poslije toga se upisao u Trgovačku akademiju u Zagrebu. Tu se opredijelio za ideje naprednog omladinskog pokreta. No, i pored školovanja, bio je prisno vezan s mladim radnicima u očevoj i stričevoj tvornici. S njima je drugovao, pokušavao im osigurati bolji položaj, pa je 1939. godine bio i organizator, inicijator namjeravanog štrajka. Okupio je te radnike i oko Narodne pomoći, a jedna od njegovih značajnijih akcija bilo je skupljanje i za preživjele interbrigadiste iz Jugoslavije, koji su se, poslije završenog rata u Španiji, nalazili u francuskim koncentracionim logorima.

U takvom angažmanu zatekla je mladog Marijana i kapitulacija zemlje poslije aprilskog rata. Medu prvima se uključio, na poziv Komunističke partije, u akcije na skupljanju oružja, a zatim i na okupljanju boraca protiv okupatora i njihovih pomagača. Bio je veza boraca Zagrebačko-sesvetskog odreda — koji je osnovan u srpnju 1941. godine, u šumi Divljači, na cesti Dubrava-Sesvete — i zagrebačke partijske organizacije. Tada je postao i član i legalne Komunističke partije Hrvatske. Često je odlazio u Zagreb, izvršavajući razne partijske zadatke; na tom poslu bio je nekoliko puta uhapšen. Uvijek ga je iz ustaškog zatvora spašavalo bogatstvo njegove obitelji, koja je uspjela potkupiti ustaške oficire.

U prosincu 1941. godine odlazi na rad u Hrvatsko primorje; odatle u zimu 1942. godine stiže u Gorski kotar, gdje postaje partizanski borac — uključuje se u partizanski odred. Od tada Marijan Badel je neprestano u bitkama s neprijateljem, ali djeluje i politički medu borcima, u prvom redu medu mladima.

U listopadu 1942. postaje borac 13. proleterske brigade, koja je nosila slavno ime — brigada "Rade Končar". Tu se, medu drugim borcima, istakao kao odličan puškomitraljezac; kao aktivan skojevac, ubrzo postaje rukovodilac SKOJ-a u jednom od bataljona te brigade. Nije bio dugo u Gorskom kotaru: zbog bolesti je upućen u Komandu žumberačko-pokupskog područja, u kraj koji je dobro poznavao.

Na ovom području, Badel je dao sve najbolje što je imao: radio je kao politički radnik, borio se kao i ostali borci, bio je rukovodilac kojeg su cijenili i suborci i narod tog kraja. Bio je najprije politički komesar Turopoljsko-posavskog odreda, a zatim i komesar Operativnog štaba za Žumberak i Pokupje. Kao politički komesar, Badel je uvijek medu borcima, u bitkama i u predahu okršaja, pokazuje veliko razumijevanje i brigu za druga, suborca.

Organizira i razne vojničke akcije — jedna od takvih bilo je i razoružavanje cijele satnije domobrana u selu Sopnici.

Kad je, u siječnju 1944. godine, po naređenju štaba žumberačko-posavskog sektora, formirana brigada "Franjo Ogulinac Seljo", po slavnom Španskom borcu i partizanskom rukovodiocu, Marijan Badel postao je njezin politički komesar. I na tom se zadatku isticao: zajedno sa svojim suborcima sudjelovao je u napadima na neprijateljska uporišta Goli Breg i Brezovica.

Istakao se i u okršaju, koji je za njega bio posljednji, kad je njegova brigada vodila bitke na sektoru Plješivice i poslije toga proglašena udarnom. Poginuo je kao pravi heroj, narodni borac, kod sela Sveta Jana, 22. lipnja 1944. godine.

Narodnim herojem proglašen je 6. srpnja 1944. godine.

spisak