Rođen je 1.novernbra 1906 godine u selu Glina Hrvatska. Potječe iz seljačke porodice Još kao dječak od osam godina ostao je bez oca. Iako je njegov brat Đuro bio stariji, gospodarstvo je vodio Vasilj. Već kao mladić poznat je kao otresit i odlučan. Ljudi su ga poštovali. Često se sukobljavao sa žandarima i štitio sirotinju. "Kad svi žandari budu Iikvidirani", govorio je Gaćeša, "tada će tek biti prava sloboda." Još prije drugog svjetskog rata Vasilj se družio s komunistima svog kraja, pa je i zbog toga često proganjan od tadašnjih vlasti.

Kapitulacija stare jugoslavenske vojske zatekla ga je u Šibeniku u činu rezervnog artiljerijskog podnarednika.

Inteligentan i snalažljiv, Gaćeša se uspio, preko Bosne, vratiti kući i donijeti dvije ručne bombe, za koje je znao reći: ,,Trebat će one kao komad hljeba." Već u aprilu i maju 1941. Žandari i ustaše ga svakog dana traže, ali im on vješto izmiče, krijući se u šumama. Saznavši za direktive KPJ o podizanju ustanka, Vasilj ih svesrdno prihvaća. S drugim komunistima svoga kraja okuplja ljude, savjetuje ih da ne vjeruju ustaškoj vlasti i da prikupljaju oružje. Sredinom jula 1941.

godine, s Gaćešom je bilo već 30 ustanika naoružanih lovačkim puškama, kuburama kremenjačama i ponekom vojničkom puškom.

Partijsku odluku donesenu u šumi Abez kraj Vrginmosta, 19/20. jula. da počne ustanak na Baniji i Kordunu, provodi već 23. jula, kada s ustanicima raspoređenim u tri grupe napada željezničku slanicu i općinu u Banskom Grabovcu. Uništava posadu, željezničku stanicu, i oduzima 12 pušaka s municijom. Već u ovoj akciji Gaćeša je ostavio snažan utisak na sve borce i ispoljio posebnu prisebnost u situaciji koja je nastala sutradan, bježanjem naroda od ustaških zlodjela. On okuplja, 24. jula, prvu grupu partizana Banije u Šumarici, kod Jovina groba. Vodi brigu o životu izbjeglog naroda iz sela Vlahovića, Grabovca, Drenovca, Šušnjara i Luščana. U tu svrhu organizira rad pekara, mlinova, straže, zemunice i druge potrebe za život u Šumi. Dobro je poznavao Baniju. Znao je i od kakvog su materijala kuće građene u pojedinim mjestima, što mu je omogućavalo da planira kako valja izvesti akciju za uništenje neprijatelja.

Već posije nekoliko izvedenih akcija, Gaćešino ime se pročulo u cijeloj Baniji. Na \ konferenciji vojno-partijskih delegata Korduna i Banije, u Petrovoj gori, 19/20. septembra 1941, godine, Baniju predstavlja komandant Vasilj Gaćeša. Upravo tog dana primljen je i za člana KPJ. Već 26. septembra 1941 Vasilj govori pred postrojenim borcima pri polaganju partizanske zakletve u Šamarici. Pamte as njegove riječi: Junak će biti onaj borac čiji će moral izdržati sve nedaće u ovom našem pravednom ratu". U septembru je iz okoline Siska došla u Šamaricu grupa partizana-Hrvata, što je imalo izuzetan značaj za razvitak ustanka u ovom kraju. Gaćeša je od prvih dana ustanka pravilno usmjeravao narod Banije, govoreći da se do slobode može doći samo zajedničkom borbom svih naroda Jugoslavije. Pružajući ruku Vladi Janiću Capi, narodnom heroju, rekao je: ,,Ovu četu Hrvala iz Siska što nam je ti dovede u pomoć, nosit će Banija kao malo vode na dlanu dok je Vasilja i dok je Banije." Za kratko vrijeme je uspio da, raznim akcijama, dobro naoruža svoje borce.

Banijci su imali i prvi top koji je napravio seoski majstor Simo Jednak. U napadu su vječito koristili svoje topove, kojih je, krajem 1941, bilo oko dvadeset. Vasilj Gaćeša postao je član GŠH oktobra 1941. godine, na konstituirajućoj sjednici u selu Vučkovići, u Petrovoj gori. On je i član štaba Korduna i Banije. S borcima Banije, Vasilj je u svakodnevnim borbama s neprijateljem, uči ih vojničkim vještinama i prekaljuje u akcijama. Svojim odredom napada ustaško - žandarmerske i domobranske posade u Bačugi, Gvozdanskom Vlahoviću, Malom Gracu, Klasniću, Žrovcu, Obljaju, Zrinju i drugim mjestima. Decembra 1941. godine postaje komandant Banije. O njemu narod pjesme pjeva. On organizira. i prve NOO na području Banije. Njegovo prisustvo medu borcima davalo je osjećaj hrabrosti i nepobjedivosti. Pod njegovim vodstvom bili su uvijek spremi ići u borbu, ne znajući strah pred neprijateljem.

Posebno teške ali uspješne borbe vodi zimi i u rano proljeće 1942, iako je sve jedinice uputio preko Une za Bosnu, Vasilj s proleterskom četom i junakom Banije, Demonjom, nanosi neprijatelju teške poraze na Baniji. Aprila 1942, Gaćeša je poslije postavljene zasjede ustašama u Trnovcu, otišao sa svojim izmorenim, izgladnjelim i promrzlim borcima u selo Brubanj. Tu je u noći 29. aprila, opkoljen od ustaša sa jednim vodom boraca.

Prsa u prsa našao se junak s neprijateljem na vratima kuće. To je omogućilo dijelu boraca da skoče kroz prozor i da se izvuku iz postavljene klopke. Pao je legendarni junak Banije sa svojih 9 boraca. Njegovo tijelo prenijeto je u Trnovac u podnožje Šamarice, i 1. maja 1942, sahranjeno uz počasni plotun Demonjine proleterske čete.

Narod Banije nije zaboravio komandanta Vasilja Gaćešu. Njegovo ime nosila je u svim bitkama 1. brigada 7. udarne banijske divizije.

Narodnim herojem proglašen je 6. decembra 1944 godine.