spisak
Anušić Ante Tadija

Rođen je u selu Glavice, kotar Sinj, 1896. godine.

Zemljoradnik. Pod neposrednim utjecajem revolucionarnih previranja na (talijanskom frontu, Anušić je formirao svoju političku svijest i opredijelio se za revolucionarni radnički pokret. Poslije svršetka rata i povratka kući stupio je, 1920. godine, u KPJ, i kao njen član razvijao je revolucionarnu aktivnost na području Sinjske krajine; na izborima za Konstituantu, 1920. godine, bio je poslanički kandidat na listi KPJ za kotar Sinj. U Jugoslaviju poslije i prije šestojanuarske diktature Anušić se ističe velikom energijom i upornim provođenjem partijske linije u radu na selu. Zbog revolucionarnog rada, žandarmerija ga je stalno proganjala i 1926. godine je uhapšen i podvrgnut zvjerskom mučenju. "Razbojnici, možete ubiti mene, ali odanost i vjeru u KPJ i narod nikad nećete ubiti", govorio je tada Anušić. Poslije izlaska iz zatvora, iako iscrpljen, Anušić je nastavio revolucionarnu djelatnost, lako u strogoj ilegalnosti, Anušić je uspio da formira četiri partijske ćelije u Sinjskom kotaru. Bio je član tadašnjeg Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju. Godine 1938. izabran je za sekretara prvog kotarskog komiteta KPH Sinj. Anušić je bio inicijator niza ekonomskih i političkih akcija, među kojima štrajka radnika u Tvornici cigle u Sinju, štrajka radnika na melioraciji Sirijskog polja, što je omogućilo da se Stranka radnog naroda omasovi, politički afirmira i da istupi samostalno na općinskim izborima 1940. godine, na kojima je njena lista dobila većinu i uzela općinu Sinj u svoje ruke. Aprilski rat 1941. godine zatekao ga je u vojsci. On je odmah, čim je monarhistička Jugoslavija kapitulirala, poveo medu vojnicima akciju za izvlačenje i skrivanje oružja i ratne spreme. Poslije dolaska u Sinj, radi na pripremama oružanog ustanka, služeći se vojnim iskustvom, stečenim još u Prvom svjetskom ratu, u kome je od običnog vojnika postao oficir. Organizator je prvih partizanskih odreda u Sinjskoj krajini. U ljeto 1941. godine, s grupom od 65 naoružanih partizana-boraca otišao je na Dinaru. Već u prvim borbama protiv ustaša i Talijana Anušić je pokazao veliku hrabrost kao borac i rukovodilac. U decembru iste godine je formirana Kamešnjička četa, i on je postavljen za komesara. Četa je izvršila niz uspjelih akcija i diverzija, medu kojima se posebno ističu napad na žandarmerijsku stanicu u Panju 15. studenog, i napad na (talijansku motoriziran u kolonu kod sela Čilaša (blizu Sinja), u kojoj je bilo više od 1500 talijanskih vojnika. Anušić je prvi otvorio mitraljesku vatru i krenuo u juriš. Slijedili su ga i ostali borci, Talijani su pretrpjeli osjetne gubitke. Poginula su 4 oficira, 2 podoficira i 18 vojnika, a 13 ih je zarobljeno. Osamnaestog siječnja 1942. godine talijanski vojnici krenuli su iz Vagnja ka selu Korita, ispod Kamešnice. Anušićeva četa ih je napala, ali u toj borbi, teško ranjen, pada im u ruke. Iako je bio ranjen, u zatvoru su ga zvjerski mučili i, poslije osam dana, izveden je pred okupatorski vojni sud. Osuđen je na smrt i 26. siječnja 1942. godine strijeljan. U Sinju, na mjestu gdje je strijeljan, podignuta je spomen-ploča.

Narodnim herojem proglašen je 20. studenog 1951.

spisak