Rođen je 20. juna 1903. godine u selu Vijačini, Prnjavor, Bosna i Hercegovina. Bio je obućarski radnik. Rano je stupio u politički život. Bio je aktivist lijevog krila Zemljoradničke stranke. Na parlamentarnim izborima 1935, kao opozicioni kandidat dobio je većinu glasova, a kasnije ga je narod izabrao za predsjednika prnjavorske općine.

Vid se krajem jula 1941. godine povezao s komunistima — organizatorima ustanka u svom kraju, i uključio se u oružanu borbu. Predvodio je ustanike u napadu na neprijateljske posade u Vijačanima i Hrvaćanima, i u borbama na komunikaciji Prnjavor—Banja Luka, na Ljubić-planini, na Kremnici, Gradini, Galjubovcima i drugim mjestima srednje Bosne.

U jesen 1941. godine, kao utjecajna ličnost u svom kraju, Vid po zadatku Partije radi na stvaranju narodnooslobodilačkih odbora, a u novembru 1941. bio je izabran za predsjednika Općinskog narodnooslobodilačkog odbora u Vijačini. Tada je postao član KPJ.

U proljeće 1942. godine, u vrijeme četničkih pučeva na području srednje Bosne, Vid prelazi u ilegalnost i nastavlja partijsko-politički rad. Nekoliko puta padao je u četničke ruke, ali zbog njegove popularnosti u narodu ni četnici ga nisu smjeli ubiti. Usprkos veoma teškim uslovima ilegalnog rada, uspješno je organizirao sistem ilegalnih punktova, okupljajući ljude u narodnooslobodilački pokret.

Dolaskom proleterskih jedinica, januara 1943. godine, na područje srednje Bosne i oslobođenjem Prnjavora, Vid ponovo radi na stvaranju narodnooslobodilačkih odbora i jačanju partizanskih snaga u svome kraju. Izvjesno vrijeme bio je u Prnjavorskom bataljonu, a sredinom 1943. je član Sreskog komiteta KPJ za prnjavorski srez. Novembra 1943, prilikom izbora Sreskog narodnooslobodilačkog odbora za prnjavorski srez, Vid je izabran za prvog predsjednika. Od tada, u veoma teškim uslovima, radi na organiziranju narodne vlasti u ovom kraju. Kao istaknuti aktivist Vid je bio vijećnik na II zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu 1943. i vijećnik I zasjedanja ZAVNOBiH u Mrkonjiću, istog mjeseca.

U martu 1944. formiran je Okružni NOO za područje srednje Bosne u Prnjavoru, koji kasnije prelazi u Teslić; Vid Nježić je izabran za njegovog prvog predsjednika. Na toj dužnosti ostaje do kraja života.

S izrazitim smislom za pravičnost, djelovao je tiho i staloženo, ali je na svako asocijalno ponašanje ljudi veoma energično reagirao. Zbog svoje čestitosti, hrabrosti, političke širine, bistrine i nepokolebljivosti, bio je cijenjen u svojoj sredini i poštovan u narodu.

Na putu od Teslića za Blatnice, četnici su napali voz u kojem se nalazio i Vid. Teško ranjen, umro je u teslićkoj bolnici, marta 1945. godine.

Narodnim herojem proglašen je 23. jula 1953. godine.