Rođen je 1921. godine u siromašnoj seljačkoj porodici u selu Pribeljcima (Janj), općina Šipovo, Bosna i Hercegovina. U svom selu završio je osnovnu školu. Kasnije je, zbog siromaštva i tegobnoga života, otišao u Beograd u pečalbu, kao i mnogi njegovi zemljaci. No, poslije nekoliko mjeseci se vratio u svoje selo.

Vrlo rano je ušao u politički život. Pokazivao je veliku želju i smisao za učenje. Pod utjecajem učitelja-komunista, Nemanje Vlatkovića i Jusufa Filipovića, rukovodilaca KPJ u Jajcu, pristupio je radničkom pokretu. Pod njegovim utjecajem, u selu je okupljen znatan broj omladinaca, koji su činili borbeno jezgro u ustanku. Milan je primljen u KPJ u vrijeme priprema ustanka.

Krajem juna 1941. uhapsile su ga ustaše. U zatvoru su ga nemilosrdno mučili, kako bi od njega nešto saznali o komunistima koji su radili na pripremama ustanka, tako je Milan i sam učestvovao u ovom radu, ustaše od njega nisu ništa saznale. Poslije dvomjesečnog mučenja, ustaše su ga pustile, misleći da je umno poremećen. U stvari, Milan je simulirao ludilo.

Čim se malo oporavio, stupio je u borbenu ustaničku jedinicu Janja. Ubrzo je postao politički komesar 3. čete bataljona "Pelagić" 3. krajiškog NOP odreda. Među prvima je bio u svim akcijama koje je vodila njegova jedinica. Naročito se istakao u borbama za vrijeme blokade Mrkonjić-Grada, početkom 1942. godine, kad je sa svojom četom zatvarao pravce od Jajca, uspješno odbijajući napade nadmoćnijeg neprijatelja. Kada je, početkom aprila 1942. godine, formiran protučetnički Udarni bataljon na terenu Mrkonjić-Grada, Milan je s udarnom četom bataljona "Pelagić" ušao u njegov sastav, a nešto kasnije postaje partijski rukovodilac ove čete. S četom je učestvovao u borbama u poznatoj neprijateljskoj ofanzivi na Kozaru. Zajedno sa svojim komandirom, narodnim herojem Metlicom, jurišao je na njemačke rovove u selu Piskavici. Svojom hrabrošću i političkim radom Milan je mnogo doprinio da ova četa, u dvomjesečnim borbama od Janja do Kozare, uspješno izvrši zadatak.

Poslije povratka u Janj, krajem juna 1942, postavljen je za zamjenika političkog komesara bataljona "Pelagić". S velikim žarom dao se na jačanje partijske organizacije. U vrijeme prvog napada na Jajce, 24. septembra 1942, Milanov bataljon dobiva važan zadatak: da uništi utvrđenja iznad tvornice "Elektrobosna", zauzme tvornicu i prodre u grad. Na čelu ovog bataljona nije više bilo njegovog slavnog komandanta Metlica, pa je Milanova odgovornost bila još veća. Bataljon je na juriš zauzeo tvornicu i topove, i sutradan se probio u grad. Pod snažnom vatrom iz neprijateljevi otpornih točaka, Milan je obilazio borce, vršio raspored, davao im uputstva i hrabrio ih. Neprijateljski metak ga je smrtno ranio. Hrabrio je svoje borce sve dok nije izdahnuo na njihovim rukama.

Narodnim herojem proglašen je 27. novembra 1953. godine.